Zašto se filtrira voda u akvarijumu?
-> Filteri, pumpe i filtracioni sistemi

#1: Zašto se filtrira voda u akvarijumu? Autor: IvanLokacija: Ivanjica PošaljiPoslato: Ned Mar 13, 2005 3:25 pm
    ----
Šta to sadrži (koje materije) akvarijumska voda, a što treba odstraniti?

#2: Re: Zašto se filtrira voda u akvarijumu? Autor: DaneLokacija: Makedonija, Gostivar. PošaljiPoslato: Ned Mar 13, 2005 7:49 pm
    ----
Imas vise vrsta filtracije: mehanicka, bioloska i hemiska.
Prva sluzi za otstranivanje mehanickog otpada iz akvarijuma, druga sluzi za prerada nitrite u nitrate i treca sluzi za vadenje medikamente iz vode (pr, za vakav filtracioni materijal je aktivni ugalj).
Najbitna je bioloska filtracija, pa zato treba u filteru da imamo sta je moguce vise materijal za bakterije (filter vata, vrecice za paprike, bio-kuglice....).

#3: Re: Zašto se filtrira voda u akvarijumu? Autor: IvanLokacija: Ivanjica PošaljiPoslato: Ned Mar 13, 2005 10:02 pm
    ----
Polako shvatam, listajući ovaj forum.
A šta su biokuglice, gde se nabavljaju, od kog materijala su, pošto su?
(ukratko, ako može)

#4: Re: Zašto se filtrira voda u akvarijumu? Autor: DaneLokacija: Makedonija, Gostivar. PošaljiPoslato: Ned Mar 13, 2005 10:33 pm
    ----
Bio kuglice su plasticne ili keramicke kuglice (ne mora da imaju bas okrugli oblik) na kojima se sakupljaju bakterije. Ne znam njihovu cenu posto ih ja ne kupujem vec takvu ulogu mi vrse druge elemente (plastisne cevi, vrecice od paprike, filter vata), a ne koristim ih i zbog toga sto za moji filter bi mi trebalo ogoman broj kuglica.

#5: Re: Zašto se filtrira voda u akvarijumu? Autor: BucaLokacija: munZe, Srbija PošaljiPoslato: Pon Mar 14, 2005 12:07 am
    ----
Ja bih ti preporučio za biomasu u filteru uvek Sera-Schott Siporax bio valjke. Smatram da uprkos njihovoj malo većoj ceni, iste su jedan od najefikasnijih medijuma za biološku filtraciju vode. U pravilnoj kombinaciji sa mehaničkim medijumima-najčešće sundjer ili vata, postiže odlične rezultate. Ja imam iste u kanister filteru koji filtrira moj veći akvarijum od 225l i prezadovoljan sam.

#6: Re: Zašto se filtrira voda u akvarijumu? Autor: IvanLokacija: Ivanjica PošaljiPoslato: Pon Mar 14, 2005 1:05 am
    ----
Pošto planiram "budžet" za akvarijum, da li bi mi neko rekao cenu, i da li je to opravdana investicija, ili se treba držati priručnih sredstava (nisam baš neki bogataš)?

#7: Re: Zašto se filtrira voda u akvarijumu? Autor: dr.luckyLokacija: Nis PošaljiPoslato: Pon Mar 14, 2005 11:21 am
    ----
Slazem se da treba kupovati originalne proizvoda, ali ako kucni budzet to nedozvoljava onda prilazimo alternativnim metodama.
Ja koristom sledece filtracione materijale i to od pada vode: perlona vata (50 din), seckano rebrasto cevo (seckam ga na duzinu od 2-3 cm i na polovinu, cena je 8 din m a mozes ga naci i dzabe na gradilistima, ja sam iskoristio oko 3m), keramicki prsteni (nasao sam extremno jeftime 0.5 kg za 140 din) i na kraju siporex obican (besplatan na gradilistima i stovaristimajer ti treba pola kocke a oni to bacaju).
Nema potrebe da ti objasnjavamo sta se filtrira je je o toj temi pisano nasiroko!
Pozdrav

#8: Re: Zašto se filtrira voda u akvarijumu? Autor: dr.luckyLokacija: Nis PošaljiPoslato: Pon Mar 14, 2005 11:23 am
    ----
Zaboravio sam da kazem da siporex treba lomiti na 1cm kocku, okvirno!

#9: Re: Zašto se filtrira voda u akvarijumu? Autor: PecaLokacija: Beograd PošaljiPoslato: Pon Mar 14, 2005 11:25 am
    ----
Da ne dođe do zabune - siporex (blokovi) i Sera Siporax nisu iste stvari i nikako nemaju isti odnos površina/zapremina.

#10: Re: Zašto se filtrira voda u akvarijumu? Autor: dr.luckyLokacija: Nis PošaljiPoslato: Pon Mar 14, 2005 11:33 am
    ----
Slazem se da nije isto, ali i razlika u ceni je beskonacna (cista matematika Cool I ja sam bi skeptican prema siporexu dok nisam poceo da ga lomim i kada sam video finu strukturu raspametio sam se. Sigurno da postoje bolji materijali ali ako budzet ne dozvoljava onda, barem ja mislim, siporeks u kom. sa materijalima koje sam naveo predstavljaju odlicnu kombinaciju.

#11: Re: Zašto se filtrira voda u akvarijumu? Autor: PecaLokacija: Beograd PošaljiPoslato: Pon Mar 14, 2005 11:45 am
    ----
Ivane, dea se vratimo na tvoje pitanje i nastavimo temu. Prvo, u našoj vodovodnoj vodi ima dosta hlora (hloramina), teških metala a može se naći i olova (naročito u starim sistemima gde su cevi tako spajane), naravno i bakra ako neko koristi mlaku vodu iz bojlera (ovo nikako ne raditi). Prvi korak je ukloniti neke od najagresivnijih elemenata iz vode, pre sipanja u akvarijum. Za to služe preparati poput Aqua Safe-a, Aqutana i sličnih (ova dva pomenuta ima kod nas). Nakon toga dolazi filtracija, kako ti je Dane već naveo, iz 3 faze. Prvo mehanička koja otklanja krupne komade nečistoše - ostatke hrane, delove biljaka i slične stvari. Za to služe akvaristički sunđeri i filter vate (najčešće). Posle toga ide biološka filtracija, koja se sastoji od raznih bio medija (ukoliko neredovno održavaš mehaničke filter mase one postaju biološke, ali to se ne preporučuje). Na kraju je i hemijska, koja nije obavezna kao dve prethodne. To su aktivni ugalj, zeolit i druge namenski pravljene mase za otklenjanje fosfata, nitrata i sl. One takođe vade ostatke lekova u vodi nakon tretmana.

#12: Re: Zašto se filtrira voda u akvarijumu? Autor: PecaLokacija: Beograd PošaljiPoslato: Pon Mar 14, 2005 11:57 am
    ----
Filtracija služi za održavanje akvarijumske vode u korektnom stanju kroz nitrifikacioni proces: amonijak - nitriti - nitrati (koji nije toliko otrovan za ribe). Naravno ovim procesom se samo odlaže vreme NEOPHODNE zamene dela vode, koji se kreće oko 1/3 zapremine akvarijuma.
Ivane, voda koju vadiš iz akvarijuma je odlična za zalivanje cveća... mislim da bi ti mogao lepo da je koristiš Wink

#13: Re: Zašto se filtrira voda u akvarijumu? Autor: Boban PošaljiPoslato: Pon Mar 14, 2005 1:32 pm
    ----
Evo da i ja prokomentarisem ovo na svoj nacin mada je dat skoro celokupan odgovor.

Na tvoje pitanje koje si dao u naslovu teme najbolje je nekako odgovoriti sa pitanjem a ono bi bilo: Zasto mi cistimo nas stan, provetravamo prostorije itd? Mislim da se odgovor nekako spontano namece i da mi sa time pokusavamo da obezbedimo neke minimalno potrebno zdrave uslove zivljenja.
To isto vazi i za akvarijum, za zivinarnik, staju a i sva druga okruzenja gde se nalaze neka ziva bica. Normalno u divljini je drugacije i o tome se pobrinula priroda.
Znaci to nije samo nitrifikacioni proces nego sveopsti proces koji ce da obezbedi zdrave uslove u akvareijumskom sistemu za nase ribe, biljke a i sve ostalo sto zelimo da imamo.

Sto se tice materija koje sadrzi voda sve zavisi od tvoje postavke akvarijuma. Znam da je to sada filozofski odgovor ali je takav odgovor nekako i najprigodniji. Recimo ako ti negujes africke ciklide onda je sasvim izvesno da tvoja voda treba da sadrzi elemente koji ce da povecavaju tvrdocu vode a za razliku od diskusa gde su ti elementi suvisni. Eto zato se i daje takav filozofski odgovor.
U vodi se nalaze i druga jedinjenja koja su neophpdna za zivot akvarijuma a koja ne bi smela da predju odredjenu koncentraciju. To se pre svega odnosi na nitrate, nitrite, amonijak itd. Oni moraju da budu zastupljeni i bez njih nema zivota u akvarijumu ali isto tako moraju biti pod kontrolom.
Neka treca grupa bi bili elementi ili jedinjenja koji su otrovna za ribe i vecinu drugih stanovnika akvarijuma i koji, bez obzira na okruzenje, ne bi smela da su prisutna. Tu nam je poznat primer hlora itd.

Eto kada to sve saberes i oduzmes opet se vracas na pocetak gde vidis da ti moras da se opredelis za nesto konkretno pa onda da diskutujes o zeljama i potrebama.

Bio kuglice su okrugle, pa samo ime im govori. To nisu bio kocke. Mislim da je poznato da lopta ima najbolji odnos povrsine i zapremine a pored toga obezbedjuju dobar protok vode oko njih. Njihov glavni zadatak je nitrifikacioni proces sto znaci da se sve odvija u zoni bogatoj kiseonikom. Iz tog razloga se i koristi plastika da bi se izbeglo stvaranje anaerobne sredine kao u dubini neke porozne materije. Ljudi se dovijaju pa koriste i druge oblike i materijale gde se pomalo gubi na efikasnosti ali se ipak dodje do nekog rezultata.
Koriscenjem tih bio kuglica u filteru ti mozes malo vise da opteretis akvarijum ali voda mora da se menja ucestalije jer dolazi do nagomilavanja nitrata a napomenuo sam da je to grupa koja mora biti pod kontrolom. Nekim optimalnijim odnosom porozne bio mase i bio kuglicama, uz umereno opterecenje akvarijuma, ti mozes da obezbedis da akvarijumski sistem bude stabilniji u duzem vremenskom periodu. Sve u svemu i u tom slucaju izmena vode je potrebna.

Alternativni materijali mogu da posluze ako mi znamo njihov sastav. Uzeti nesto samo zato sto je dzabe moze da nas kosta vise na samom kraju. Originalni proizvodi daju nam neku garanciju da je materijal odgovarajuci za akvaristiku. Ovak hobi je takav da mi mozemo da ustedimo mnoga ali nesto ipak treba i da platimo.

Sad jos da dodam i u vezi regeneracije aktivnog uglja iz druge teme. Ti mozes da regenerises aktivni ugalj ako za to imas odgovarajucu opremu. Da li je ti licno imas ili ne ja to ne mogu da kazem a koliko znam jos nisam video nekog akvaristu da poseduje takvu opremu i zato svi kupuju novi aktivni ugalj. Grejanje aktivnog uglja u rerni je prica za malu decu pa bolje zaboravi takve stvari.

Pitanje nabavke tih kuglica prepustam nekom drugom ko moze da da direktni odgovor.

#14: Re: Zašto se filtrira voda u akvarijumu? Autor: IvanLokacija: Ivanjica PošaljiPoslato: Pon Mar 14, 2005 1:55 pm
    ----
Da, opet imam isti komentar kao i malopre (na drugom postu, o pesku):
prvo da izaberem stanovnike, da ih proučim, pa da im "pakujem" uslove za život.
Čitajući prethodne postove (ne znam tačno gde, da ne prelistavam sada, ne ljutite se), neko je rekao da je proces sa bakterijama anaeroban i da se oslobađa N.
Meni je bilo logično ovo što kaže Boban, da su uslovi aerobni i da se NO prevodi u NO2.
Ili možda postoje oba procesa?

#15: Re: Zašto se filtrira voda u akvarijumu? Autor: IvanLokacija: Ivanjica PošaljiPoslato: Pon Mar 14, 2005 1:59 pm
    ----
A i oko štednje:
1995 godine sam kupio 10 grejača i 5 pumpi za 150 maraka (DM), i svi su se pokvarili u roku od par meseci (mislim, jedan po jedan sam koristio, kada jedan pregori ubacim drugi).
U isto vreme imam renine grejače koji su radili bez prestanka od 1979 do 1999.
Sledeći put sam kupio najskuplji grejač koji sam našao u radnji (tada 50 DM), sve je lepo radilo do zemljotresa u okt. 1998. tada je spao sa zida (odlepio se) i razbilo mu se dno. To niko nije primetio neko vreme (nisam bio duže vreme da obiđem akvarijume - pazila ih keva), i ribe su se smrzle.
Ali i pored ovoga mislim: nisam dovoljno bogat da bih kupovao jeftine stvari.

#16: Re: Zašto se filtrira voda u akvarijumu? Autor: PecaLokacija: Beograd PošaljiPoslato: Pon Mar 14, 2005 5:30 pm
    ----
Ivane, naišao si na taj deo o anaerobnoj zoni i to mislim u bar dva posta. Tu je reč o dubokoj podlozi i unutrašnjosti porozne sige, gde se stvaraju anaerobne zone. Većina sistema za filtraciju se orijentiše na aerobne bakterije, ali i ovih drugih ima i one rade svoj posao.

#17: Re: Zašto se filtrira voda u akvarijumu? Autor: OctopusLokacija: Singidunum PošaljiPoslato: Pon Mar 14, 2005 5:36 pm
    ----
Ivane Boban ti je dao jedan odličan i vrlo primenljiv odgovor. Od njega koji je stari akvaristički vuk takve odgovore uvek možeš očekivati.

Jedno si dobro primetio.... postoje oba procesa koje pominješ. I ja sam taj koji je pominjao anaeroban proces.
Suština cele priče u vezi sa biološkom filtracijom je u tome što se u jednom zatvorenom sistemu kao što je akvarijum azotni otpad može akumulirati u vidu amonijaka i time u jednom trenutku dostići toksičan nivo koji bi brzo došao glave svim stanovnicima akvarijuma. Naravno ukoliko na neki način ne bi bio preveden u neki drigi manje toksičan oblik azotnih jedinjenja. Upravo je glavni zadatak biološke filtracije pomenuto razbijanje amonijaka na manje toksične supstance. Kao što je Boban pomenuo vrsta bioloških filtera a i materijala za filtraciju je dosta ali je princip funkcionisanja svih njih u osnovi ipak samo jedan.

Biološka filtracija je moguća najviše zahvaljujući postojanju bakterija iz rodova Nitrosomonas i Nitrobacter koje u odgovarajućim ulovima pretvaraju amonijak u nitrite i nitrate koji takođe mogu biti toksični po živi svet ali u mnogo većim koncentracijama od pomenutog amonijaka. Da bi obavljale svoju funkciju pomenute bakterijae traže i odredjene uslove a oni se ogledaju u potrebi za stalnim dotokom novih azotnih materija kao i stalnom potrebom za visokim nivoom kiseonika. Ovi uslovi su prisutni u filteru akvarijuma kroz koji se stalnim proticanjem vode obezbeđuju pomenuti zahtevi. Proces denitrifikacije tj. prevođenja amonijaka u nitrite, odnosno nitrate je u osnovi oksidativni proces. Kada govorim o uslovima koje ove bakterije zahtevaju za svoj život i rad želim napomenuti da proces nitrifikacije, tj. biološkog filtriranja zavisi od temperature vode kao i njene pH vrednosti. Idealni uslovi bi u slatkoj vodi bili pH 7,5 i temperature 30°C. U morskoj vodi idealna temperatura je nešto malo viša. Obzirom da se temperatura u većini akvarijuma hobista kreće od 24-28 stepeni zaključak je da biofiltracija u takvom opsegu nije maksimalno efikasna. Efikasnost bakterija u procesu o kome govorim naravno zavisi umnogome od brojnosti celokupne njihove populacije i veća je ukoliko je sama populacija brojnija. Shodno tome sasvim je jasna tendencija koja postoji u krugovima proizvodjača akvarijumske opreme da proizvedu što efikasniju masu na koju bi se naselile pomenute bakterije tj. masu koja ima veliku povrsinu u odnosu na svoju zapreminu. Neke od ovih materijala već su pomenuli Peca i Boban. Kao što Boban reče nešto manje efikasnih alternativa kojima akvaristi ponekad pribegavaju uvek ima.

Neke idealne vrednosti sa stanovišta akvaristike za amonijak i nitrit bi bile ukoliko je njihova količina ispod 0,1 mg po litru a za nitrat ispod 20 mg po litru. Ove materije mogu se meriti i u tu svrhu se koriste nejčešće testovi koji se mogu nabaviti u prodavnicama akakvarističkimprodavnicama. Efikasan biološki filter omogućuje da su koncentracije pomenutih supstanci ispod navednih vrednosti. Ukolko je pak koncentracija istih povećana najčešće se radi ili o novom akvarijumu čija bakterijska populacija nije dovoljno razvijena ili je filter preopterećen. Ovo zadnje je nejčešće uzrokovano prenaseljenim i prejako hranjenim akvarijuma. Povećana koncentracija ovih materija ukazuje i na mogućnost da je površina namenjena za naseljavanje bakterija premala.Da bi se u potpunosti razvile bakterije u filteru na temperaturi od 25 stepeni potrebno je oko 2 do 5 nedelja što zavisi od niza činilaca.Na nižim temperaturama ovaj proces je duži.

Kad sam se već uhvatio procesa nitrifikacije hajde da tu još neke stvari pojasnimo i još po nešto rezimiramo.

Amonijak nastaje razlaganjem proteina i kroz škrge riba izbacuje se kao zamena za natrijum (to je zapravo deo jonske regulacije). U vodi ovakav amonijak brzo reaguje dajući amonijium jone (NH4) i OH jone . Slobodan amonijak je daleko toksičniji od amonijum jona. Količina slobodnog amonijaka je u direktnoj zavisnosti sa temperaturom vode i pH vrednošću. Na višim temperaturama kao i povećanju pH vrednosti količina slobodniog amonijaka u vodi raste.Recimo pri ph 8 slobodno je oko 5% amonijaka a na 9 je to već 20 %. dok na temp od 25 stepeni voda sadrži oko 5 puta više slobodnog amonijaka. Amonijak je takodje manje toksičan u morskoj nego u slatkoj vodi . Ujedno amonijak je najtoksičnije jedinjenje azota. Doze od 0,2 -0,5 mg na litar su već smrtonosne za neke organizme mada je po meni količina od 0,02 mg/l je već znak za uzbunu. Pri koncentracijama većim od naveden, ribe možda neće uginuti ali su podložnije bolestima. U pogledu osetljivosti na nivo amonijaka postoji velika raznolikost od vrste do vrste ribe. Nikada ne gubite iz vida pomenutu činjenicu da je toksičnost amonijaka u zavisnosti od pH i temperature pa prilikom merenja amonijaka i donošenje zaključaka o njegovoj toksičnosti treba imati u vidu i ove vrednosti.

E sad da se vratimo na nitrifikaciju Pomenuti amonijak se zahvaljujući bakterijama iz roda Nitrosomonas o kojima smo napred govorili u prisustvu kiseonika pretvara u nirite(NO2). Nitriti su manje toksični od amonijaka ali su i dalje u odredjenim koncentracijama pogubni po ribe.(letalna doza nitrita je u granicama od 10 do 20 mg/l.) Ni toksičnost nitrata nije ista za sve vrste riba tako da recimo gupi trpi količinu istih i do mg/l.dok neke ribe imaju probleme i pri koncetracijama od 1 mg/l. trovanje nitritima kod riba se ogleda u primetnoj troomosti riba i gladju za kiseonikom. Duže izlaganje visokim koncentracijama dovodi do promena na jetri i bubrezima a smrt nastaje usled nesposobnosti hemoglobina da prenosi kiseonik jer zapravo oksidacijom prelazi u metahemoglobin. Nitrate možete učiniti manje toksičnim dodavanjem fizioloških soli u vodu (naravno ako odredjena vrsta koja je prisutna u akvarijumu trpi prisustvo soli) Dalje se nitrit oksidacijom uz pomoć bakterija iz roda Nitrobacter pretvatra u nitrat koji je daleko bezopasniji od nitrita po živi svet. Nitrati samo u ogromnim dozama ubijaju ribe i te doze su i do 1000 puta veće nego doze nitrita. Ipak ikra riba je osetljivija od odraslih primeraka na nitrate a količine preko 100 mg/l mogu već izzvati kod određenih vrsta stres. Bitno je napomeuti da su nitrati daleko toksičniji u morskoj nego u slatkoj vodi. Količina nitrata u morskoj vodi ne bi smela preći granicu od 20 mg /l a za neke osetljive invertabrate ni 10 mg/l. Količina nitrata se može smanjivati rutinskim izmenama vode periodično. u novoje vreme mou se koristiti i jonske smole koje služe za eliminaciju nitrata. Akvarijumske biljke takodje mogu biti od koristi pri redukciji količine nitrata i to naročito brzorastuće vrste.

U ovom delu dolazimo do onog Ivanovog pitanja o postojanju anaerobne denitrifikacije... Da ona postoji i kao što sama reč kaže odvija se bez prisustva kiseonika.Anaerobnim bakterijama je potrebna hrana u vidu ugljenika. U takozvanim sporim filterima -denitratorima odvija se proces razlaganja nitrata u slobodan azot i kiseonik. Uz pomoć ovog kiseonika pomenute bakterije zapravo oksiduju svoju hranu - ugljenik. Ovaj proces sam ja opisivao u onom delu kada smo diskutovali o sigi i njenim porama u kojima nema cirkulacije..



-> Filteri, pumpe i filtracioni sistemi

Sva vremena su GMT + 1 sat

Strana 1 od 1