Akvaristika    
Dobrodošli Please Register or Login  

Sadržaj:
 


Korisnički Info

Dobrodošli Anonimni


Članovi:
Najnoviji: Aleksandra995
Novih danas: 0
Novih juče: 0
Ukupno: 3741

Ljudi Online:
Članovi: 0
Posetioci: 718
Ukupno: 718
Ko je gde:
 Posetioci:
01: Coppermine
02: Forumi
03: Forumi
04: Forumi
05: Forumi
06: Forumi
07: Forumi
08: Forumi
09: Naslovna
10: Forumi
11: Forumi
12: Coppermine
13: Your Account
14: Coppermine
15: Forumi
16: Coppermine
17: Forumi
18: Forumi
19: Naslovna
20: Naslovna
21: Forumi
22: Forumi
23: Coppermine
24: Forumi
25: Naslovna
26: Forumi
27: Coppermine
28: Coppermine
29: Forumi
30: Naslovna
31: Forumi
32: Coppermine
33: Forumi
34: Forumi
35: Coppermine
36: Forumi
37: Forumi
38: Forumi
39: Forumi
40: Forumi
41: Naslovna
42: Forumi
43: Coppermine
44: Forumi
45: Forumi
46: Forumi
47: Forumi
48: Naslovna
49: Forumi
50: Forumi
51: Forumi
52: Coppermine
53: Forumi
54: Forumi
55: Forumi
56: Forumi
57: Naslovna
58: Forumi
59: Forumi
60: Coppermine
61: Forumi
62: Coppermine
63: Forumi
64: Forumi
65: Coppermine
66: Coppermine
67: Coppermine
68: Forumi
69: Coppermine
70: Forumi
71: Forumi
72: Forumi
73: Coppermine
74: Naslovna
75: Coppermine
76: Naslovna
77: Forumi
78: Forumi
79: Coppermine
80: Naslovna
81: Forumi
82: Forumi
83: Forumi
84: Coppermine
85: Forumi
86: Forumi
87: Coppermine
88: Coppermine
89: Naslovna
90: Forumi
91: Naslovna
92: Naslovna
93: Forumi
94: Forumi
95: Forumi
96: Forumi
97: Coppermine
98: Forumi
99: Forumi
100: Forumi
101: Forumi
102: Forumi
103: Forumi
104: Coppermine
105: Forumi
106: Coppermine
107: Naslovna
108: Forumi
109: Forumi
110: Forumi
111: Forumi
112: Forumi
113: Forumi
114: Forumi
115: Naslovna
116: Coppermine
117: Forumi
118: Forumi
119: Forumi
120: Forumi
121: Forumi
122: Forumi
123: Forumi
124: Forumi
125: Forumi
126: Forumi
127: Coppermine
128: Forumi
129: Naslovna
130: Forumi
131: Forumi
132: Forumi
133: Forumi
134: Forumi
135: Forumi
136: Coppermine
137: Coppermine
138: Coppermine
139: Forumi
140: Forumi
141: Forumi
142: Forumi
143: Forumi
144: Forumi
145: Forumi
146: Forumi
147: Forumi
148: Coppermine
149: Forumi
150: Forumi
151: Forumi
152: Forumi
153: Forumi
154: Coppermine
155: Coppermine
156: Forumi
157: Forumi
158: Coppermine
159: Coppermine
160: Forumi
161: Forumi
162: Coppermine
163: Naslovna
164: Forumi
165: Forumi
166: Forumi
167: Forumi
168: Naslovna
169: Naslovna
170: Coppermine
171: Coppermine
172: Forumi
173: Forumi
174: Coppermine
175: Naslovna
176: Forumi
177: Forumi
178: Forumi
179: Coppermine
180: Naslovna
181: Naslovna
182: Forumi
183: Coppermine
184: Coppermine
185: Forumi
186: Forumi
187: Forumi
188: Forumi
189: Your Account
190: Forumi
191: Forumi
192: Forumi
193: Forumi
194: Naslovna
195: Forumi
196: Forumi
197: Forumi
198: Coppermine
199: Your Account
200: Forumi
201: Forumi
202: Forumi
203: Forumi
204: Coppermine
205: Forumi
206: Coppermine
207: Forumi
208: Forumi
209: Forumi
210: Forumi
211: Coppermine
212: Forumi
213: Forumi
214: Forumi
215: Forumi
216: Forumi
217: Naslovna
218: Forumi
219: Forumi
220: Naslovna
221: Forumi
222: Your Account
223: Forumi
224: Forumi
225: Forumi
226: Forumi
227: Forumi
228: Your Account
229: Forumi
230: Forumi
231: Coppermine
232: Naslovna
233: Forumi
234: Coppermine
235: Forumi
236: Coppermine
237: Forumi
238: Forumi
239: Forumi
240: Naslovna
241: Coppermine
242: Coppermine
243: Naslovna
244: Forumi
245: Forumi
246: Forumi
247: Forumi
248: Forumi
249: Forumi
250: Forumi
251: Forumi
252: Forumi
253: Naslovna
254: Forumi
255: Forumi
256: Coppermine
257: Coppermine
258: Forumi
259: Forumi
260: Forumi
261: Forumi
262: Forumi
263: Naslovna
264: Forumi
265: Forumi
266: Forumi
267: Coppermine
268: Coppermine
269: Forumi
270: Naslovna
271: Naslovna
272: Forumi
273: Coppermine
274: Forumi
275: Forumi
276: Forumi
277: Forumi
278: Forumi
279: Coppermine
280: Forumi
281: Forumi
282: Forumi
283: Forumi
284: Forumi
285: Naslovna
286: Coppermine
287: Your Account
288: Naslovna
289: Forumi
290: Forumi
291: Forumi
292: Forumi
293: Naslovna
294: Forumi
295: Forumi
296: Forumi
297: Forumi
298: Forumi
299: Forumi
300: Forumi
301: Forumi
302: Coppermine
303: Forumi
304: Forumi
305: Coppermine
306: Forumi
307: Forumi
308: Coppermine
309: Forumi
310: Forumi
311: Naslovna
312: Forumi
313: Forumi
314: Forumi
315: Your Account
316: Forumi
317: Coppermine
318: Forumi
319: Forumi
320: Naslovna
321: Forumi
322: Coppermine
323: Coppermine
324: Forumi
325: Forumi
326: Forumi
327: Forumi
328: Coppermine
329: Forumi
330: Coppermine
331: Forumi
332: Coppermine
333: Coppermine
334: Coppermine
335: Forumi
336: Forumi
337: Forumi
338: Forumi
339: Forumi
340: Coppermine
341: Coppermine
342: Forumi
343: Naslovna
344: Naslovna
345: Coppermine
346: Naslovna
347: Coppermine
348: Forumi
349: Forumi
350: Naslovna
351: Naslovna
352: Coppermine
353: Forumi
354: Coppermine
355: Forumi
356: Forumi
357: Forumi
358: Forumi
359: Coppermine
360: Coppermine
361: Forumi
362: Naslovna
363: Forumi
364: Forumi
365: Forumi
366: Forumi
367: Coppermine
368: Coppermine
369: Naslovna
370: Coppermine
371: Forumi
372: Coppermine
373: Naslovna
374: Forumi
375: Sekcije: Akvarijumske biljke,
376: Forumi
377: Coppermine
378: Your Account
379: Your Account
380: Forumi
381: Forumi
382: Coppermine
383: Naslovna
384: Naslovna
385: Your Account
386: Forumi
387: Forumi
388: Coppermine
389: Naslovna
390: Forumi
391: Forumi
392: Forumi
393: Coppermine
394: Forumi
395: Forumi
396: Coppermine
397: Naslovna
398: Forumi
399: Your Account
400: Coppermine
401: Coppermine
402: Forumi
403: Naslovna
404: Coppermine
405: Naslovna
406: Forumi
407: Forumi
408: Forumi
409: Forumi
410: Coppermine
411: Forumi
412: Forumi
413: Naslovna
414: Forumi
415: Forumi
416: Forumi
417: Coppermine
418: Forumi
419: Forumi
420: Forumi
421: Forumi
422: Forumi
423: Forumi
424: Forumi
425: Your Account
426: Forumi
427: Coppermine
428: Forumi
429: Coppermine
430: Forumi
431: Forumi
432: Coppermine
433: Forumi
434: Forumi
435: Forumi
436: Forumi
437: Naslovna
438: Forumi
439: Forumi
440: Forumi
441: Surveys
442: Forumi
443: Forumi
444: Forumi
445: Coppermine
446: Forumi
447: Forumi
448: Forumi
449: Forumi
450: Coppermine
451: Forumi
452: Forumi
453: Your Account
454: Naslovna
455: Forumi
456: Coppermine
457: Naslovna
458: Forumi
459: Forumi
460: Forumi
461: Forumi
462: Forumi
463: Coppermine
464: Naslovna
465: Coppermine
466: Forumi
467: Forumi
468: Forumi
469: Forumi
470: Your Account
471: News
472: Naslovna
473: Forumi
474: Naslovna
475: Forumi
476: Forumi
477: Coppermine
478: News
479: Coppermine
480: Forumi
481: Forumi
482: Forumi
483: Naslovna
484: Coppermine
485: Forumi
486: Coppermine
487: Forumi
488: Naslovna
489: Forumi
490: Forumi
491: Forumi
492: Forumi
493: Forumi
494: Forumi
495: Coppermine
496: Naslovna
497: Naslovna
498: Forumi
499: Coppermine
500: Forumi
501: Forumi
502: Forumi
503: Coppermine
504: Your Account
505: Forumi
506: Coppermine
507: Forumi
508: Forumi
509: Coppermine
510: Coppermine
511: Forumi
512: Coppermine
513: Forumi
514: Forumi
515: Coppermine
516: Naslovna
517: Naslovna
518: Forumi
519: Naslovna
520: Naslovna
521: Coppermine
522: Coppermine
523: Forumi
524: Forumi
525: Forumi
526: Naslovna
527: Forumi
528: Forumi
529: Coppermine
530: Naslovna
531: Forumi
532: Forumi
533: Forumi
534: News
535: Coppermine
536: Forumi
537: Forumi
538: Forumi
539: Forumi
540: Coppermine
541: Coppermine
542: Forumi
543: Forumi
544: Forumi
545: Forumi
546: Sekcije: Akvarijumske biljke,
547: Forumi
548: Forumi
549: Forumi
550: Coppermine
551: Forumi
552: Coppermine
553: Forumi
554: Coppermine
555: Forumi
556: Forumi
557: Forumi
558: Forumi
559: Forumi
560: Forumi
561: Forumi
562: Forumi
563: Forumi
564: Forumi
565: Coppermine
566: Forumi
567: Coppermine
568: Forumi
569: Naslovna
570: Your Account
571: Forumi
572: Coppermine
573: Coppermine
574: Naslovna
575: Naslovna
576: Forumi
577: Forumi
578: Coppermine
579: Forumi
580: Forumi
581: Coppermine
582: Forumi
583: Forumi
584: Naslovna
585: Naslovna
586: Forumi
587: Forumi
588: Forumi
589: Coppermine
590: Naslovna
591: Forumi
592: Forumi
593: Coppermine
594: Forumi
595: Forumi
596: Naslovna
597: Coppermine
598: Naslovna
599: Forumi
600: Forumi
601: Naslovna
602: Naslovna
603: Coppermine
604: Forumi
605: Forumi
606: Coppermine
607: Forumi
608: Surveys
609: Your Account
610: Forumi
611: Forumi
612: Forumi
613: Forumi
614: Forumi
615: Forumi
616: Forumi
617: Forumi
618: Forumi
619: Forumi
620: Coppermine
621: Forumi
622: Forumi
623: Naslovna
624: Forumi
625: Forumi
626: Forumi
627: Forumi
628: Naslovna
629: Coppermine
630: Coppermine
631: Forumi
632: Forumi
633: Coppermine
634: Forumi
635: Forumi
636: Forumi
637: Coppermine
638: Forumi
639: Forumi
640: Coppermine
641: Coppermine
642: Coppermine
643: Forumi
644: Forumi
645: Coppermine
646: Forumi
647: Forumi
648: Forumi
649: Forumi
650: Forumi
651: Coppermine
652: Naslovna
653: Forumi
654: Coppermine
655: Forumi
656: Forumi
657: Forumi
658: Coppermine
659: Forumi
660: Coppermine
661: Forumi
662: Forumi
663: Your Account
664: Forumi
665: Forumi
666: Naslovna
667: Naslovna
668: Forumi
669: Forumi
670: Forumi
671: Forumi
672: Forumi
673: Coppermine
674: Forumi
675: Forumi
676: Forumi
677: Coppermine
678: Coppermine
679: Coppermine
680: Forumi
681: Forumi
682: Forumi
683: Forumi
684: Coppermine
685: Coppermine
686: Forumi
687: Forumi
688: Coppermine
689: Coppermine
690: Forumi
691: Coppermine
692: Forumi
693: Forumi
694: Naslovna
695: Forumi
696: Forumi
697: Coppermine
698: Forumi
699: Forumi
700: Forumi
701: Forumi
702: Forumi
703: Forumi
704: Forumi
705: Forumi
706: Coppermine
707: Naslovna
708: Forumi
709: Naslovna
710: Coppermine
711: Forumi
712: Forumi
713: Coppermine
714: Naslovna
715: Naslovna
716: Coppermine
717: Naslovna
718: Coppermine

Online uprava:

Nema upravnih članova online!
 


Posećenost
Imali smo
134415333
posećenih stranica od
January 2005
 

Forumi › AKVARIJUMSKA TEHNIKA I OSTALE POTREPŠTINE › Staklo, grejači, svetlo i sva ostala tehnika potrebna za održavanje akvarijuma › Izvori svetla u akvaristici


Idi na stranu: 1, 2  Sledeća
Napiši novu temu   Odgovori na poruku   Odštampaj stranicu     ForumStaklo, grejači, svetlo i sva ostala tehnika potrebna za održavanje akvarijuma Pogledaj prethodnu temu  Pogledaj sledeću temu  
Izvori svetla u akvaristici  Pošalji
Poslato: Uto Dec 20, 2005 11:13 am
Odgovori sa citatom Nazad na vrh

Pridružio se: Jan 28, 2005
Poruke: 1046
Lokacija: Beograd
CLOSE
Pogledaj profil korisnika Foto galerija

Peca
Moderator


Zakoni nauke o svetlosti, zakon o pravolinijskom prostiranju svetlosti, zakon refleksije (odbijanja zraka) i zakon refrakcije (prelamanja zraka pri prelazu iz jedne sredine u drugu) se lako mogu naći u svakodnevnim primerima iz akvaristike. Pored ovih zakona, za priču o izvorima svetla najznačajnija je elektromagnetna teorija zračenja po Klerku Maksvelu (Clark Maxwell). Po ovoj teoriji sve talasne pojave, od naizmenične struje, radio talasa, radarskih zraka, toplotnog zračenja, svetlosti, ultraljubičastih zraka, X-zraka, do atomskog i kosmičkog zračenja su povezane u jedan brojni niz talasnih dužina. Nas zanima mali deo ovog niza, koji se nalazi u oblasti između talasnih dužina 10-6 i 10-7, odnosno od 380 do 720 nm (nanometara) i predstavlja vidljivo svetlo. Mi sunčevo svetlo vidimo kao belo, dok je ono zapravo sastavljeno iz svih boja spektra koje se nalaze u ovom opsegu. Ukoliko u svetlu ima malo više crvene i žute boje, ono je toplije, dok više plave dovodi do pojave hladnijeg svetla. To se može izraziti preko temperature boje svetla, označene u stepenima kelvina (K). Ta temperatura ne predstavlja toplotnu temperaturu, već je rezultat eksperimenta koji je izveo britanski naučnik po kome je i dobila ime. On je zagrevao karbonsku kocku (kao najtamnije moguće telo) i beležio promene u boji tog crnog tela u odnosu na temperaturu zagrevanja. U početku, pri manjoj temperaturi, kocka je počela da svetli prljavom crvenkasto/žutom svetlošću (3500K), dok je daljim zagrevanjem prešla u beličasto plavu boju (6000K). Sunčevo belo svetlo ima temeperaturu zračenja od 6000K.
Temperaturu svetla možemo izraziti i kao odnos između crvenog i plavog dela spektra. Sa 6000K, taj je odnos identičan. Upravo je ta boja svetla od 6000K prisutnau u toku popdneva u periodu od nekoliko sati kada su biljke najaktivnije. To je temperatura svetla na površini vode. kako plavi svetlosni talasi imaju veću energiju od ostalih, oni prodiru dublje kroz vodu, tako da na dubini od 5 metara imamo tempertauru svetla od 8000K, dok je na dubini od 20 metar ta temperatura 12.000K.
Ovde neće biti priče o parametrima poput lumena i lux-a, jer su oni mere svetla vezane za percepciju ljudskog oka. Za nas je mnogo bitnije da znamo šta su temperatur boje svetla i PAR (Photosynthetically Available Radiation), odnosno koliko imamo raspoloživog svetla za biljke i korale. PAR predstavlja broj fotona koji pogađaju određenu oblast i meri se u mikromolima po metru kvadratnom u jednoj sekundi. Npr, za koralni akvarijum je dovoljno imati očitavanje od 150 PAR na dnu akvarijuma, odnosno 200 PAR na površini.
Takođe treba imati u vidu i neke variabile, kao što je udaljenje izvora svetla od površine vode. Ako se lampa udalji duplo od površine vode, dobijamo 4 puta veću površinu osvatljavanja, ali i za četvrtinu slabiji intenzitet. Univerzalno odstojanje lampi od površine vode bi bilo 20-ak cm, ali uvek treba pročitati u uputstvu proizvođača njihovu preporuku.





U ovom delu ću objasniti osnovne izvore svetlosti koje se mogu naći u primeni u akvaristici.

Prirodno svetlo
Iako je ovo izvor koji ribe i biljke koriste u prirodi, on nije dovoljan za naše akvarijume. Kao prvo, svetlo treba da ulazi u akvarim sa gornje strane (gde obično imamo poklopce) a ne sa bočnih strana. Nemoguće ga je kontrolisati i možda najvažnije, zavisi od mesta u kome stanujemo i samog položaja stana, tj. prozora.

Zračenje iz zagrejanog tela:
1) Sijalice sa užarenim vlaknom su osnovni izvor veštačkog svetla i osnovni nedostaci su im u svetlosti relativno slabog intenziteta i nedovoljnog emisionog spektra. To su nama svima poznate "obične" sijalice, koje imaju temperaturu svetla od oko 2850 - 2900K. Jadna od glavnih kakrakteristika im je u tome da emituju veliku količinu toplote. To u nekim slučajevima može biti od koristi, ali je uglavnom smetnja. Životni vek ovih sijalica je oko 1000 časova rada, ali ukoliko se ne gase mogu da rade godinama, što nama za akvarističku upotrebu nije od koristi.
2) Halogene sijalice takođe imaju užareno volframovo vlakno (nit). Veoma su slične klasičnim sijalicama, ali im je efekat iskorišćenja energije zračenja povoljniji. Ovde se kao balon za sijalicu koristi kvarcno staklo koje je otpornije na visoke temperature. One u svom sastavu imaju i jod koji se nakon gašenja i hlađenja sijalice taloži na volfram. Halogena sijalica ima belje i blještavije svetlo od obične sijalice za oko 25-30%, dok joj je balon manjih dimenzija. Temperatura zračenja svetlosti kod ovih sijalica je 3000 - 3500K. Životni vek ovih sijalica je oko 2000 časova rada.


Zračenje iz atoma:
3) Fluorescentne cevi su izvor svetlosti nastao električnim pražnjenjem u jonizovanim gasovima. Ove cevi se pune plemenitim gasovima i za njihov rad je neophodan uređaj za startovanje i stalni radni napon (svima nama poznate prigušnice i starteri). Sastoje se od anode i katode koje se nalaze na suprotnim krajevima staklene cevi. Unutrašnjost cevi je obložena sa fosfornim slojem koji pokretan ultraljubičastim zračenjem, nastalim jonizacijom, daje vidljivo svetlo. Upravo hemijski sastav tog sloja fosfora određuje boju svetla jedne lampe. Ove sijalice treba menjati na svakih 6 meseci do godinu dana. Postoji više tipova fluorescentnih cevi koji se razlikuju po fizičkoj veličini, sastavo fosfornog sloja i snazi. Za akvaristiku su najznačajnije cevi sa oznakama T8 i T5.

T8 i T5 fluorescentne sijalice
Slovo T označava da je u pitanju fluorescentna cev, dok je broj iza oznaka za prečnik cevi izražen u osminama inča. T8 je cev debljine 8/8 inča, odnosno 26mm, dok je T5 cev debljine 5/8 inča, tj. 16mm. Postoje još i T6 i T12 sijalice. T5 cevi su novijeg datuma i za akvaristiku se rade kao HO (high output) lampe, koje daju svetlo jačeg intenziteta od standardnih lampi iste dužine. Sa novijim, T5 lampame se koriste elektronske (digitalne) prigušnice, koje imaju niz prednosti u odnosu na magnetne prigušnice. Start lampe je brži, napajanje stabilnije, radni vek lampe je duži, potrošnja struje je manja i radna temperatura elektronskih prigušnica je niža. Magnetne pričušnice se greju do 120°C, dok se elektronske prigušnice greju do (u zavisnosti od proizvođača) 50-70°C.


Za akvarističku upotrebu mogu se koristi razne neakvarističke cevi kao što su "Daylight"i "Full spectrum" ali su za nas bolje specijalno rađene lampe poput poznate Sylvania "Gro-Lux" (koja je pre svega rađena za rast biljaka). Među kvalitetne fluorescentne cevi se ubrajaju i "Tri-Phosphor" cevi, sa trostrukim slojem fosfora koji obezbeđuju pikove u namenski određenim delovima spektra. Značajne su i "Actinic" lampe koje emituju svetlo iz plavog dela spektra, koje nedostaje u standardnim lampama. One nemaju nekog značajnog uticaja na biljke iz slatkovodnih akvarijuma, dok su od značaja za razvoj zooksantela (zooxanthellae) algi neophodnih za rast korala i drugih invertebrata. Temperatura zračenja svetlosti kod fluorescentnih cevi je od 3000-10.000K.
4) Metal halogenidne lampe ili jod-galijum-živine lampe, nastale su od starijih cevi sa živinim parama, koje su se koristile kao izvor visoko aktinične svestlosti. Proizvode se kao standardne MH i kao MH HQI (sa kolornom korekcijom) verzije. HQI lampe imaju spektar koji najbolje simulira sunčevo svetlo, dok standardna MH lampe imaju dosta žutog spektra. MH lampe su postale nezaobilazne u dubokim akvarijumima i što je akvarijum dublji, potreba za jačim MH lampama raste. Koriste se i u jako zaseđenim slatkovodnim i u reef akvarijumima. Za razliku od fluorescentnih cevi koje prave difuzno svetlo, MH lampe omogućavaju efekat "svetlucanja talasa" koji je veoma prijatan za ljudsko oko. Nije poznat pozitivan uticaj ovog efekta na korale u morskim akvarijumima. Ove lampe imaju jednu potencijalnu opasnost, a to je pregrevanje akvarijumske vode. Kućišta za MH lampe uglavnom imaju ventilatore, a poželjno je redovno proveravati temperaturu vode. Temperatura zračenja svetlosti kod metal halogenidnih lampi je od 3500-20.000K. Životni vek ovih sijalica je oko 6000 - 10.000 časova rada.



Nemoguće da jedna lampa replicira sunčevo svetlo u celom svom vidljivom spektru i visokom intenzitetu. Iz tog razloga se na tržištu pojavlje veliki broj lampi različitih namena, čijom kombinacijom možemo dosta dobro da pokrijemo zahteve stanovnika naših akvarijuma. Tako imamo lampe koje imaju namenu da ističu boje kod riba, lampe koje stimulišu rast biljaka i imaju toplo, crvenkasto svetlo za fotosintezu, lampe sa belim svetlom jakog intenziteta za morske akvarijume, plave lampre za morske akvarijume sa aktiničnim svetlom koje prodire u dublje akvarijume...
Samo sa odgovarajućim svetlom biljke su sposobne da koriste ugljenik iz CO2. Za same ribe izbor svetla nema nekog posebnog značaja. Dakle, glavna uloga svetla jeste da obezbedi proces fotosinteze kod biljaka i algi, kao i da akviristima stvori sliku akvarijuma i njogovog živog sveta što prijatnijom.




Fluorescentno svetlo je najekonomičniji način osvetljavanja akvarijuma i predstavlja razuman kompromis između cene i kvaliteta. Same cevi nisu previše skupe, lampe mogu dugo da traju a samo svetlo je atraktivno. Zagrevanje akvarijuma ovim lampama je manje nego ostalim izvorima svetlosti.
Još jedan deo opreme, koji je u sklopu izvora svetla, ima veliki značaj. U pitanju su odsijači (engl. reflector) koji nam pomažu da se rasuto svetlo sabere i usmeri ka površini vode. Ovde imamo primenu zakona o pravolinijskom prostiranju svetlosti, kao i zakona refleksije. Svetlo se oko lampe prostire jednako i ka površini vode kao i na gore, u suprotnom smeru od površine vode. Tako imamo značajan gubitak svetla, koji možemo smanjiti korišćenjem odsijača. Sistemi DIY nisu preporučljivi u ovom slučaju, jer se koriste uglavnom u aluminijumske folije, koje se pri postavljanju lome i nastaje mnogo sitnih površina koje reflektuju svetlo (u tom slučaju nemamo kontrolu nad raflektovanim zracima) ili belo bojene povšine. Po nekim tabelama ravne bele površine, kao difuzne, reflektuju oko 85-93% svetla. To znači da se zraci odbijaju od ovih površina pod više različitih uglova. Takođe vremeno žute i potrebno ih je ponovo farbati. Fabrički projektovani i izrađeni odsijači su rađeni od nerđajućeg materijala i nemaju nikakve nepravilnosti ne svojoj površini koja se ponaša kao ogledalo, odnosno pravilno odbija zrake svetla.

Re: Izvori svetla u akvaristici  Pošalji
Poslato: Uto Dec 20, 2005 1:03 pm
Odgovori sa citatom Nazad na vrh

Pridružio se: Feb 27, 2005
Poruke: 2141
Lokacija: novi beograd
CLOSE
Pogledaj profil korisnika Foto galerija

krcko
Aqua maniac


Bas si se lepo raspisao.Svaka cast za tekst i korisna objasnjenja.Pozdrav

_________________
krcko

Re: Izvori svetla u akvaristici  Pošalji
Poslato: Uto Dec 20, 2005 1:27 pm
Odgovori sa citatom Nazad na vrh

Pridružio se: Feb 20, 2005
Poruke: 1595
Lokacija: Beograd, Srbija
CLOSE
Pogledaj profil korisnika Foto galerija

Mrvica
Moderator


Korisno i lepo napisano, pogotovu što neki i dalje na svetlo gledaju samo kroz količinu W sijalica, a ne i kroz kvalitet istih.

Re: Izvori svetla u akvaristici  Pošalji
Poslato: Uto Dec 20, 2005 1:46 pm
Odgovori sa citatom Nazad na vrh

Pridružio se: Jan 27, 2005
Poruke: 1207
Lokacija: munZe, Srbija
CLOSE
Pogledaj profil korisnika Foto galerija

Buca
Moderator


Lepo, lepo. Sad će valjda mnogima biti stvari jasnije kad je svetlo u pitanju i njegov uticaj.

_________________
" Stotinama godina ljudi su verovali da daždevnjak u bunaru znači da je voda zdrava i za piće, i svo to vreme niko se nije zapitao gde zapravo daždevnjaci idu u toalet "
Terry Pratchett, Reaper Man

Re: Izvori svetla u akvaristici  Pošalji
Poslato: Uto Dec 20, 2005 1:49 pm
Odgovori sa citatom Nazad na vrh

Pridružio se: Avg 31, 2005
Poruke: 702
Lokacija: Beograd
CLOSE
Pogledaj profil korisnika

A.T.
Član


Svaka čast Peco na uloženom trudu (posebno na ilustrovanom delu teme). Jel' mi se samo čini il' ti je struka vezana za oblast fizike? Razz
Dobar tekst!

Pozdrav!

Re: Izvori svetla u akvaristici  Pošalji
Poslato: Uto Dec 20, 2005 2:10 pm
Odgovori sa citatom Nazad na vrh

Pridružio se: Jun 07, 2005
Poruke: 157
Lokacija: Novi Sad
CLOSE
Pogledaj profil korisnika

biker
Član


Stvarno svaka cast Laughing

Re: Izvori svetla u akvaristici  Pošalji
Poslato: Uto Dec 20, 2005 3:55 pm
Odgovori sa citatom Nazad na vrh

Pridružio se: Dec 19, 2005
Poruke: 25
Lokacija: Pula
CLOSE
Pogledaj profil korisnika MSN messenger Foto galerija

kkliba
Član


Shocked Svaka čast ovo je stvarno profesionalno objašnjeno i detaljno opisano u svim pogledima.

Re: Izvori svetla u akvaristici  Pošalji
Poslato: Uto Feb 14, 2006 12:46 am
Odgovori sa citatom Nazad na vrh

Pridružio se: Mar 03, 2005
Poruke: 103
Lokacija: Subotica
CLOSE
Pogledaj profil korisnika Foto galerija

Dzordz
Član


Tekst je odličan.

Mene samo nešto buni Embarassed Dolazim do zaključka da neonke Sylvania Aquastar 10.000 K (koje se najčešće mogu kupiti) nisu najsretnije rešenje za slatkovodni akvarijum. Razgovarao sam drugom kojem je hobi ronjenje i objašnjavao mi je:" da se jasno vidi kako dubina raste određene boje se gube tj na određenim dubinama nestaje plava, crvena...". Ako se izbor svede na neonke čija je temperatura boje svetla 6000K kako doći do potrebnog broja neonki za željenu litražu? Nadam se da je pitanje razumljivo, jer recimo kod mene trenutno sve štima ali za sada imam biljke koje spadaju u kategoriju slabije zahtevnih a eksperimenti po pitanju osvetljenja su veoma skupi.

Re: Izvori svetla u akvaristici  Pošalji
Poslato: Uto Feb 14, 2006 9:49 am
Odgovori sa citatom Nazad na vrh

Pridružio se: Feb 27, 2005
Poruke: 2141
Lokacija: novi beograd
CLOSE
Pogledaj profil korisnika Foto galerija

krcko
Aqua maniac


Ovaj izbor u mnogome zavisi od dubine-visine vodenog stuba u akvarijumu. Uvek je bolje predvideti veci broj svetlosnih tela, i onda ce se lakse pronaci odgovarajuci intenzitet za Vase uslove. Jako je neprijatno dodatno dodavati nove elemente, pogotovu ako smo tesni sa prostorom u poklopcu.Pozdrav

_________________
krcko

Re: Izvori svetla u akvaristici  Pošalji
Poslato: Uto Feb 14, 2006 10:14 am
Odgovori sa citatom Nazad na vrh

Pridružio se: Jan 28, 2005
Poruke: 1046
Lokacija: Beograd
CLOSE
Pogledaj profil korisnika Foto galerija

Peca
Moderator


Pa Aquastar lampe se mogu koristiti u obe vrste akvarijuma, ali su prvenstveno namenjene morskoj akvaristici. Imaju pikove u plavom i crvenom spektru, za razliku od njihove Coralstar lampe, koja je isključivo u aktiničnom delu svetla. Takva, plava lampa pogoduje rastu zooxantela, koje žive u simbiozi sa morskim invertebratama. Aquastar je dobra za rast korala, zbog svog plavog dela spektra, ali i za rast zahtevnijih biljaka zbog crvenog dela spektra. Ona je, takođe, u UVA spektru. Dakle, može se koristiti za slatkovodnu akvaristiku, tamo gde je potreban veći intenzitet svetla, kao što su dublji akvarijumi ili zahtevnije biljke.
Što se tiče dubine vode i vidljivog svetla, plava prodire najdublje, tj. poslednja se gubi.

Re: Izvori svetla u akvaristici  Pošalji
Poslato: Uto Feb 14, 2006 12:41 pm
Odgovori sa citatom Nazad na vrh

Pridružio se: Jan 27, 2005
Poruke: 1207
Lokacija: munZe, Srbija
CLOSE
Pogledaj profil korisnika Foto galerija

Buca
Moderator


Kod spektra neonke od 10K i spektra od 6K vidljiva je razlika i golim okom. 10K vuče na jarku belu boju, dok je 6K pomalo prljavo belo, čak bi neko rekao žućkasto svetlo, ako se ne varam.

10k svetlo u slatkovodnoj je prisutno ukoliko ne želiš da praviš tkz tamne vode, jer sama boja tamnih voda je zapravo žućkasta. Mada dosta ljudi ne shvata da je to ribama i biljkama koje u prirodi rastu i žive u takvim vodama sasvim ok, poput efekta koji pravi mangrov bojeći vodu, tako je svetlo u rasponu od 4,5K do 6K najidealnije za takve akvarijume.

Sa 10K spektrom u slatkovodnoj dobijaš efekat boje vode poput čistog i prozirnog planinskog potoka, rečice, ili pak plitkih voda afričkih jezera. Kod dubljih voda istih dobijaš već plavi spektar poput mora. Otuda nije čudo da su u Nemačkoj poslednjih godina, svi koji drže afričke jezeraše dodali i po jednu plavu morsku neonku u akvarijum.

_________________
" Stotinama godina ljudi su verovali da daždevnjak u bunaru znači da je voda zdrava i za piće, i svo to vreme niko se nije zapitao gde zapravo daždevnjaci idu u toalet "
Terry Pratchett, Reaper Man

Re: Izvori svetla u akvaristici  Pošalji
Poslato: Sre Feb 15, 2006 11:18 am
Odgovori sa citatom Nazad na vrh

Pridružio se: Jan 22, 2006
Poruke: 47
Lokacija: Banja Koviljaca
CLOSE
Pogledaj profil korisnika MSN messenger Foto galerija

Ruki
Član


Posto Dzordz rece da sylvanija nije najsretnije resenje, da li bi mogao u slucaju nje jedan dimer da pomogne i da "utisa" svetlo?

_________________
De facto,de jure!

Re: Izvori svetla u akvaristici  Pošalji
Poslato: Sre Feb 15, 2006 1:21 pm
Odgovori sa citatom Nazad na vrh

Pridružio se: Jan 27, 2005
Poruke: 1207
Lokacija: munZe, Srbija
CLOSE
Pogledaj profil korisnika Foto galerija

Buca
Moderator


To ti je malo skupa varijanta, mnogo jeftinije ti izađe da zameniš neonku ako nisi zadovoljan sa njom. Ali kao što Peca reče, nije nikakav veliki problem što je sijalica od 10k K.

_________________
" Stotinama godina ljudi su verovali da daždevnjak u bunaru znači da je voda zdrava i za piće, i svo to vreme niko se nije zapitao gde zapravo daždevnjaci idu u toalet "
Terry Pratchett, Reaper Man

Re: Izvori svetla u akvaristici  Pošalji
Poslato: Sre Feb 15, 2006 2:06 pm
Odgovori sa citatom Nazad na vrh

Pridružio se: Mar 03, 2005
Poruke: 103
Lokacija: Subotica
CLOSE
Pogledaj profil korisnika Foto galerija

Dzordz
Član


Što se tiče Sylvanie 10000K, dugo je koristim ali samo u kombinaciji sa svetlima nize temp. boje sam postigao napredak kod biljaka. Ona mi je još u funkciji ali samo zbog vizuelnog efekta. To je samo moje iskustvo jer slazem se da ne škodi ali i dalje mislim da su svetla do 6000K mnogo korisnija za slatkovodnu akvaristiku.
Bilo bi dobro da neko napiše na kojim dubinama uglavnom rastu akvarijumske biljke? Ne bih da ispadnem smešan ali zraci imaju talasnu duzinu, a biljni svet slatkovodnih voda u odnosu na morski se nalazi na
mnogo manjim dubinama. Zbog toga mislim da je spektar boja koje emituju sijalice od 2850K-6000K za slatkovodnu akvaristiku od najvećeg značaja.

Re: Izvori svetla u akvaristici  Pošalji
Poslato: Sre Feb 15, 2006 8:57 pm
Odgovori sa citatom Nazad na vrh

Pridružio se: Jan 27, 2005
Poruke: 1207
Lokacija: munZe, Srbija
CLOSE
Pogledaj profil korisnika Foto galerija

Buca
Moderator


Da, ali standardne sijalice imaju puno loših osobina u akvarijumu i treba ih koristiti samo u kombinaciji sa neonkama i da ne rade preterano dugo vremena.

Da nabrojim neke: loše podnose vlagu, zrače puno toplote i zagrevaju se preterano ( što je ok u lusteru ali ne i u haubi ), smatra se da mogu da dovedu do preteranog rasta algi i veći su potrošači od neonki.

_________________
" Stotinama godina ljudi su verovali da daždevnjak u bunaru znači da je voda zdrava i za piće, i svo to vreme niko se nije zapitao gde zapravo daždevnjaci idu u toalet "
Terry Pratchett, Reaper Man

Prikaži poruke iz poslednjih:   
Napiši novu temu   Odgovori na poruku   Odštampaj stranicu     ForumStaklo, grejači, svetlo i sva ostala tehnika potrebna za održavanje akvarijuma Sva vremena su GMT + 1 sat
Idi na stranu: 1, 2  Sledeća
Strana 1 od 2


Skoči na:  
Ne možeš pisati nove teme u ovom forumu
Ne možeš odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možeš menjati svoje poruke u ovom forumu
Ne možeš brisati svoje poruke u ovom forumu
Ne možeš glasati u ovom forumu
Ne možeš da prikačiš fajlove na ovaj Forum
Ne možeš da skidaš fajlove sa ovog foruma