Akvaristika    
Dobrodošli Please Register or Login  

Sadržaj:
 


Korisnički Info

Dobrodošli Anonimni


Članovi:
Najnoviji: Aleksandra995
Novih danas: 0
Novih juče: 0
Ukupno: 3741

Ljudi Online:
Članovi: 0
Posetioci: 302
Ukupno: 302
Ko je gde:
 Posetioci:
01: Forumi
02: Naslovna
03: Forumi
04: Forumi
05: Coppermine
06: Coppermine
07: Forumi
08: Forumi
09: Forumi
10: Coppermine
11: Coppermine
12: Forumi
13: Forumi
14: Coppermine
15: Forumi
16: Naslovna
17: Forumi
18: Forumi
19: Coppermine
20: Coppermine
21: Your Account
22: Coppermine
23: Coppermine
24: Naslovna
25: Forumi
26: Forumi
27: Forumi
28: Naslovna
29: Coppermine
30: Forumi
31: Forumi
32: Forumi
33: Forumi
34: Forumi
35: Naslovna
36: Forumi
37: Forumi
38: Forumi
39: Forumi
40: Your Account
41: Forumi
42: Forumi
43: Forumi
44: Forumi
45: Forumi
46: Forumi
47: Forumi
48: Coppermine
49: Coppermine
50: Forumi
51: Coppermine
52: Forumi
53: Coppermine
54: Forumi
55: Forumi
56: Forumi
57: Forumi
58: Forumi
59: Forumi
60: Forumi
61: Coppermine
62: Forumi
63: Naslovna
64: Forumi
65: Forumi
66: Coppermine
67: Naslovna
68: Forumi
69: Forumi
70: Naslovna
71: Forumi
72: Forumi
73: Forumi
74: Forumi
75: Coppermine
76: Coppermine
77: Forumi
78: Coppermine
79: Forumi
80: Forumi
81: Forumi
82: Forumi
83: Forumi
84: Forumi
85: Forumi
86: Forumi
87: Forumi
88: Forumi
89: Naslovna
90: Naslovna
91: Forumi
92: Forumi
93: Forumi
94: News
95: Coppermine
96: Forumi
97: Forumi
98: Forumi
99: Coppermine
100: Forumi
101: Forumi
102: Forumi
103: Naslovna
104: Forumi
105: Sekcije: Akvarijumske biljke,
106: Coppermine
107: Forumi
108: Naslovna
109: Coppermine
110: Coppermine
111: Forumi
112: Coppermine
113: Forumi
114: Forumi
115: Forumi
116: Forumi
117: Naslovna
118: Forumi
119: Forumi
120: Coppermine
121: Forumi
122: Forumi
123: Forumi
124: Forumi
125: Forumi
126: Forumi
127: Forumi
128: Naslovna
129: Coppermine
130: Forumi
131: Coppermine
132: Forumi
133: Coppermine
134: Forumi
135: Forumi
136: Forumi
137: Forumi
138: Forumi
139: Forumi
140: Forumi
141: Forumi
142: Forumi
143: Forumi
144: Forumi
145: Forumi
146: Coppermine
147: Forumi
148: Coppermine
149: Forumi
150: Forumi
151: Forumi
152: Forumi
153: Coppermine
154: Coppermine
155: Forumi
156: Forumi
157: Forumi
158: Forumi
159: Forumi
160: Coppermine
161: Coppermine
162: Forumi
163: Forumi
164: Forumi
165: Coppermine
166: Forumi
167: Forumi
168: Forumi
169: Forumi
170: Your Account
171: Forumi
172: Forumi
173: Forumi
174: Your Account
175: Forumi
176: Forumi
177: Naslovna
178: Naslovna
179: Forumi
180: Forumi
181: Coppermine
182: Forumi
183: Coppermine
184: Naslovna
185: Coppermine
186: Forumi
187: Coppermine
188: Coppermine
189: Forumi
190: Forumi
191: Forumi
192: Forumi
193: Forumi
194: Forumi
195: Forumi
196: Coppermine
197: Forumi
198: Forumi
199: Forumi
200: Forumi
201: Forumi
202: Coppermine
203: Forumi
204: Forumi
205: Forumi
206: Forumi
207: Forumi
208: Forumi
209: Forumi
210: Coppermine
211: Naslovna
212: Forumi
213: Coppermine
214: Forumi
215: Naslovna
216: News
217: Your Account
218: Forumi
219: Forumi
220: Coppermine
221: Forumi
222: Coppermine
223: Forumi
224: Forumi
225: Coppermine
226: Forumi
227: Forumi
228: Coppermine
229: Naslovna
230: Forumi
231: Forumi
232: Coppermine
233: Forumi
234: Forumi
235: Coppermine
236: Forumi
237: Coppermine
238: Coppermine
239: Forumi
240: Forumi
241: Forumi
242: Forumi
243: Forumi
244: Forumi
245: Coppermine
246: Forumi
247: Naslovna
248: Forumi
249: Forumi
250: Coppermine
251: Forumi
252: Forumi
253: Forumi
254: Forumi
255: Forumi
256: Coppermine
257: Forumi
258: Coppermine
259: Forumi
260: Forumi
261: Coppermine
262: Forumi
263: Forumi
264: Coppermine
265: Forumi
266: Forumi
267: Forumi
268: Coppermine
269: Coppermine
270: Coppermine
271: Forumi
272: Coppermine
273: Coppermine
274: Forumi
275: Forumi
276: Forumi
277: Your Account
278: Forumi
279: Coppermine
280: Forumi
281: Forumi
282: Forumi
283: Forumi
284: Forumi
285: Naslovna
286: Forumi
287: Forumi
288: Forumi
289: Forumi
290: Coppermine
291: Forumi
292: Coppermine
293: Your Account
294: Coppermine
295: Forumi
296: Forumi
297: Forumi
298: Coppermine
299: Coppermine
300: Your Account
301: Coppermine
302: Forumi

Online uprava:

Nema upravnih članova online!
 


Posećenost
Imali smo
133809477
posećenih stranica od
January 2005
 

Novosti › Octopus vam predstavlja - Glossostigma elatinoides

Octopus vam predstavlja - Glossostigma elatinoides Petak, 04 April 2008 (10:27:48) CEST
Biblioteka tekstova Postavio Octopus u (15331 puta pročitano)


Tekst napisao Octopus
Copyright © Akvaristikaonline.com
Sva prava zadržana


Ako bi nekim slučajem sproveli anketu, koju od biljaka prednjeg plana većina akvarista priželjkuje u svom akvarijumu, najverovatnije da bi izbor pao na Glossostigmu elatinoides - popularno zvanu Gloso. Mnogobrojne su biljne postavke u kojima je ova biljka korištena za popunu prednjeg plana akvarijuma i istovremeno je mali broj onih koji je ne požele u svom podvodnom vrtu. Akvarijum sa dobro odgajenim tepihom Glosostigme uvek će pleniti pogled posmatrača. Meni lično ona je jedna od omiljnih vrsta i uvek je rado koristim prilikom formiranja neke biljne postavke.

Ipak … Broj onih koji su doživeli prva razočeranja baš uz Gloso nije mali. Ova biljka ima odredjene zahteve za uspešan rast i svako nepridržavanje strogo kažnjava ili naglim propadanjem ili izmenom forme koja je daleko od one priželjkivane. Nju nikako ne možemo svrstati u jednostavne i kako mi to često volimo da kažemo, nezahtevne biljke za gajenje. U svakom slučaju svako ko se opredeli za ovu biljku mora imati u vidu da ona zahteva veoma intenzivno osvetljenje, obavezno dodavanje CO2, kao i adekvatnu prehranu. Ako izostavite bilo koju od ove tri stavke ili ne udovoljite adekvatno njenim zahtevima ova biljka će vas kazniti propadanjem. Moram istaći da je jedan od bitnih uzroka brojnih neuspeha, bar na našim prostorima, bila i prodaja loših, da ne kažem poluživih pelcera i rasada koji su najčešće u takvom stanju zbog neadekvatnog čuvanja u našim prodavnicama.

Ukoliko joj se obezbede adekvatni uslovi gloso raste prilično brzo. Sa moje tačke gledišta nisu retki momenti kada sam je nazivao korovom jer mi je u dosta slučajeva gušila druge biljke prednjeg plana, koje se jednostavno nisu mogle nositi sa njenom brzinom rasta. Nesumnjivo da je lakše uzgajati u prednjem planu biljke kao što su: Echinodorus tenellus, Lilaeopsis brasiliensis, Hemianthus callitrichoides, Elatine triandra, i biljke iz roda Eleocharis, ali sam nebrojeno puta bio svedok kako ih Gloso jednostavno pregazi ukoliko se ne angažujete dovoljno oko redovnog rezanja i sprečavanja njenoga širenja van samo vama poznate, zamišljene granice. Ipak ne mogu reći da mi se žbun neke od navedenih biljaka izmešan sa Gloso ne dopada. Takve slike daju utisak pravih nature, pomalo divljih ambijenata, ali takvi žbunići zahtevanju redovno orezivanje, kojima se sprečava da gloso dobije bitku za prostor. Moram priznati da taj posao ume biti prilično dosadan i mukotrpan.

Ova biljka pripada familiji Scrophulariaceae i u prirodi se može naći u Australiji, Novom Zelandu i Tasmaniji. U prirodnim staništima Gloso raste ili u vlažnom priobalju tik uz obode vodotoka ili kao plitko potopljena. Biljke koje su rasle na vazduhu odlikuju se tamnijom bojom i nešto čvršćim listovima. Rod Glossostigma osim vrste G. elatinoides obuhvata još nekoliko vrsta medju kojima su G.diandrum i G drummondii.



Već sam pomenuo da ova biljka iziskuje jako osvetljenje. To podrazumeva korišćenje odgovarajućih sijalica i obično se savetuje osvetljenje 0,8 od 1 w/l. Naravno sve ovo varira u zavisnosti od toga koje sijalice za osvetljenje zapavo koristite, jer broj lumena po vatu nije isti kod svih lampi. U tom kontekstu prednost bih dao u svakom slučaju metal halogenim osvetljenjima u odnosu na neonske sijalice. Takodje nije zanemarljiv ni spektar svetla koje osvetljenje emituje i poželjno je da sijalice koje koristite emituju svetlo od 5500 do nekih 10000 K. Ja lično sam gloso uspešno uzgajao i sa sijalicama čija je radna temperatura veća od navedene. U literaturi se najčeće savetuju sijalice sa što većim PAR i kelvinažom od 6500 do 8000 K Prilikom izbora sijalica treba se opredeliti za one koje imaju što je moguće veći broj lumena po W. U akvarijumima čiji je nivo osvetljenja niži od navedenog gloso ili loše raste ili obično posle kraćeg vremena propadne.

Ukoliko raste na nedovoljno svetla Gloso će vremenom krenuti da u vis. Nikada ne zaboravite da je to ipak stabljikasta biljka. Samo u uslovima jakog osvetljenja ona će rasti i davati horizontalne izdanke uz samu podlogu. Imajući to u vidi nameće se zaključak da ova biljka i nije za neke duboke akvarijume, jer joj u takvim akvarijumima moramo obezbediti mnogo moćnije osvetljenje od uobičajenog. Svima je već poznato da intenzitet raspoloživog svetla opada sa dubinom pa se samim tim onaj savet od “vat po litru” treba uzimati sa rezervom. U tom kontekstu rekao bih da se pomenuti savet odnosi obično na akvarijume čija se dubina kreće od 40 do 50 cm kao i činjenicu da cela ta priča umnogome zavisi i od jačine svetla koje dotična sijalica emituje. Gloso ne voli senku i veoma je bitno voditi računa da je okolne biljke ne natkriju jer će to neminovno dovesti ili do potpune stagnacije u rastu ili do bega u visinu kako bi došla do potrebne količine svetla.

Gloso najbolje napreduje na temperama od 22 do 26 stepeni. Za razliku od Glossostigme koja raste u prirodi i koja sa dolaskom jeseni i padom temperature ispod 15 stepeni, u svojim staništima obično propada, gloso u akvarijumu normalno raste tokom cele godine, upravo iz razloga obezbedjivanja konstantne temperature.



Pre nego se odlučite da u akvarijumu oformite tepih od Glosostigme bitno je znati da ova biljka preferira podlogu sitnije granulacije i hranljivi supstrat. Poželjno je da granulacija podloge bude u granicma od 2 do 3 mm. Postavljanjem sitnije podloge od navedene rizikujete da cirkulacija kroz nju bude nedovoljna a samim tim da dodje do pojave anaerobnih delova gde će se odvijati procese truljenja i akumulacija otrovnih gasova. Nasuprot, previše krupna podloga može onemogućiti normalno ukorenjivanje te prorastanja glosostigme u nju samu (pod krupnije kamenčiće) U svakom slučaju presitna ili prekrupna podloga biće ograničavajući faktor rastu biljke.

Prilikom sadjenja najbolje je pelcere saditi na odstojanju od nekoliko santimetara kako bi se vremenom razrasli i ravnomerno popunili celokupnu površinu dna. Na ovaj način izbećićete rast pelcera jedan preko drugog bar u prvim mesecima. Kasnije se mora pristupiti proredjivanju kako ne bi došlo do preklapanja kojim bi biljke koje bi se našle ispod, ostale u manjku svetla te ubrzo propale. U ovu svrhu koristim specijalnu zakrivljenu pincetu. Prvih nekoliko dana po sadjenju nivo CO2 koji koristim je izrazito visok za neke eventualne stanovnike akvarijuma. Iz tog razloga u najvećem broju slučajeva gloso sadim daleko pre ubacivanja riba, račića i sl. Visok nivo CO2 (preko 30 mg/l) i izuzetno jako svetlo uslovljavaju veoma brz rast zasadjenih pelcera. Sa CO2 ipak ne treba preterivati jer velike količine uzrokuju pojavu tankih i savijenih listova. Najčešće već treće nedelje po sadjenju lagano spuštam nivo CO2 i ubrzo je on na nivou koji dozvoljava ubacivanje prvih organizama. Za to vreme Gloso je već dosta napredovala i valjano se ukorenila te nama bojazni od eventualnog isplivavanja pelcera ubacivanjem riba. Ipak vredno je pomena da sve ribe koje riju po dnu poput korija i sl. u postavkama sa Glossostigmom obično izbegavam.

Do sada sam Glossostigmu sadio u različitim substratima i najbolje su se pokazali substrati sa visikum CEC obogaćeni lateritom, vulkanitom, i smešama minerala koji sadrže osim gvoždja, aluminijum, bor, litijum, magnezijum, mangan itd. Substrat nikako ne sme biti oštar jer su korenčići ove biljke izizetno tanki i nežni. Gvoždje u podlozi je od izuzetnog značaja za ovu biljku. Svetlo žuti listovui su najčešće uzrokovani njegovim nedostatkom. Lično smatram da ova biljka preferira mekan i nešto kiseliji supstrat, te u njega dodajem i izvesne količine čistog treseta tik uz dno akvarijuma. Napomenuo bih da djubriva sa visokim nivoima organika u supstratu ne koristim a da sam dobre uspehe sa gloso imao čak i u supstratima koji su potpuno inertni, zahvaljujući adekvatnoj prehrani preko vodene kolone i dobroj cirkulaciji kroz sam supstrat. Za glosostigmu je i takva prehrana od velikog značaja. Kao potvrda toga je i činjenica da sam gloso uspešno uzgajao u hidroponik sistemima u potpunom odsustvu supstrata. Dodavanje nitrata, fosfata, ostalih makro i mikroelemenata mora biti dobro izbalansirano i kontinuirano. Ja lično fertlizere sam pravim i dodajem na dnevnom nivou uz obavezna merenja svih potrebih parametara. Parametre merim sa učestalošću od nekoliko dana u zavisnosti od potrebe. Na taj način za kratko vreme se prlično tačno može izračunatri količina nutrienata koje biljke potroše u odredjenom periodu te se iste te količine mogu dodavati u vremenskom intervalu za koji se ustanovi da je potrebno. U celom ovom procesu dodavanja hraniva svim biljkama pa i Glosostigmi najbolje je uz redovna merenja bez obzira za koju se metodu doziranja odlučite, ipak naučiti posmatrati biljke i na taj način uočiti šta im u datom trenutku eventualno nedostaje. U većini slučajeva ovu biljku uzgajam u mekoj, srednje mekoj i blago kiseloj vodi. U ovakvim slučajevima korišćenja meke vode ne sme se zaboraviti da su Kalijim i Magnezijum od izuzetne važnosti za normalan izgled biljke te ih je prilikom fertilizacije potrebno obezbeduiti u dovoljnim količinama. Koristim RO vodu u koju dodajem potrebne količine odredjeniih soli kako bi vrednosti karbonata, Ca, Mg, i ostalih važnih elemenata podigao na željene vrednosti. Jedino korišćenjem ovakve vode, u koju tačno znam šta sam i koliko dodao a uz redovnu kontrolu merenjima odredjenih parametara, apsolutno sam siguran koje količine odredjenih a biljkama potrebnih elemenata imam u akvarijumu u svakom trenutku, te koje količine eventualno trebam u odredjenom periodu dodati. Izgleda pomalo komplikovanao na prvi pogled ali je u principu savršeno jednostavno i pouzdanije od bilo koje metode doziranja. Jedino što je potrebno su precizni testovi,malo statistike i dobra volja. Na ovaj način zapravo konstantno održavam sve potrebne elemente u okviru željenih vrednosti a one variraju u zavisnosti od toga koje biljke se gaje jer evidentno ne preferiraju sve iste količine mineralnih materija u vodi.



Pri odgovarajućim uslovima gloso veoma dobro napreduje i u dosta kratkom periodu doći će do preplitanja izdanaka pri čemu će novi izdanci obično prekrivati stare. Kao što sam već pomenuo to može biti uzrok propadanja jedinki koje su senci i koje su obično u nedostatku ne samo svetla već i hranljivih materija i kiseonika, obzirom da gusti gornji slojevi daleko uspore cirkulaciju vode. Da bi se ovakve stvari sprečile potrebna je kako to ja obično kažem, redovno održavanje travnjaka rezanjem i odstranjivanjem vršnih izdanaka, koji bi daljim rastom zagušili biljku ispod sebe. Gloso dobro podnosi rezanje i odstranjivanje vršnih izdanaka i to obično uslovljava izbijanje novih, bočnih izdanaka Usled pojave preklapanja od strane novih izdanaka može doći i do pojave nekih vrsta algi na donjim listovima što je uslovljeno oslabljenom cirkulacijom.

U loše balansiranim sistemima usled nepravilne fertilizacije i sistemima sa niskim nivoima CO2 jedan od velikih neprijatelja glosostigme su alge. Zelene tačkaste alge , BBA, Audoniela i končaste alge su samo neki ali i najčešći neprijatelji Glossostigme. Uzriok pojavi zelenih tačkastih algi možete tražiti u neadekvatnom odnosu na relaciji osvetljenje - CO2 (visok nivo osvetljenja koji nije praćen dovoljnim količinama rastvorenog ugljendioksida) ili u nedovoljnoj količini fosfata u vodi. Uzrok pojavi BBA je obično poremećaj balansa makroelemenata. U slučajevima viška nitrata ili gvoždja javljaju najčešće nitaste alge. Sve ovo navedeno ne mora uvek biti pravilo jer postoji niz varijacija uzroka.

Pravilna prehrana, i balans hranljivih materija kao i dovoljne količine CO2 smanjiće rizik od pojave nepoželjnnih algi. U borbi sa njima svakako su odlični saveznici njihovi biološki predatori: razne vrste kozica, Otocinclusi, popularni sijamski algari i ostali poznati utamanjivači algi.

U svakom slučaju Glosostigma je veliki izazov i to ne samo u delu da vam normalno krene sa rastom i formira mekani zeleni tepih, već i u velikoj meri u delu održavanja i redovnog orezivanja kako bi se taj isti tepih održao na duže staze.






Slični linkovi
 

Article Rating
Average Score: 4.75
Glasova: 4


Please take a second and vote for this article:

Excellent
Very Good
Good
Regular
Bad

 

Options