Akvaristika    
Dobrodošli Please Register or Login  

Sadržaj:
 


Korisnički Info

Dobrodošli Anonimni


Članovi:
Najnoviji: Aleksandra995
Novih danas: 0
Novih juče: 0
Ukupno: 3741

Ljudi Online:
Članovi: 0
Posetioci: 357
Ukupno: 357
Ko je gde:
 Posetioci:
01: Coppermine
02: Forumi
03: Coppermine
04: Forumi
05: Forumi
06: Coppermine
07: Forumi
08: Coppermine
09: Coppermine
10: Forumi
11: Forumi
12: Naslovna
13: Forumi
14: Forumi
15: Naslovna
16: Forumi
17: Forumi
18: Forumi
19: Forumi
20: Forumi
21: Forumi
22: Coppermine
23: Coppermine
24: Forumi
25: Naslovna
26: Coppermine
27: Forumi
28: Coppermine
29: Forumi
30: Naslovna
31: Forumi
32: Coppermine
33: Forumi
34: Coppermine
35: Forumi
36: Forumi
37: Forumi
38: Forumi
39: Coppermine
40: Your Account
41: Forumi
42: Forumi
43: Forumi
44: Forumi
45: Naslovna
46: Forumi
47: Forumi
48: Forumi
49: Naslovna
50: Forumi
51: Forumi
52: Your Account
53: Forumi
54: Naslovna
55: Naslovna
56: Naslovna
57: Forumi
58: Forumi
59: Forumi
60: Forumi
61: News
62: Forumi
63: Coppermine
64: Forumi
65: Forumi
66: Forumi
67: Forumi
68: Forumi
69: Forumi
70: Coppermine
71: Forumi
72: Coppermine
73: Naslovna
74: Coppermine
75: Naslovna
76: Forumi
77: Forumi
78: Naslovna
79: Forumi
80: Naslovna
81: Forumi
82: Forumi
83: Forumi
84: Naslovna
85: Coppermine
86: Naslovna
87: Naslovna
88: Forumi
89: Forumi
90: Coppermine
91: Naslovna
92: Naslovna
93: Forumi
94: Forumi
95: Coppermine
96: Naslovna
97: Forumi
98: Coppermine
99: Your Account
100: Coppermine
101: Forumi
102: Forumi
103: Naslovna
104: Coppermine
105: Forumi
106: Naslovna
107: Coppermine
108: Forumi
109: Forumi
110: Forumi
111: Forumi
112: Naslovna
113: Forumi
114: Forumi
115: Forumi
116: Forumi
117: Forumi
118: Forumi
119: Forumi
120: Forumi
121: Forumi
122: Forumi
123: Forumi
124: Naslovna
125: Naslovna
126: Forumi
127: Forumi
128: Forumi
129: Forumi
130: Forumi
131: Naslovna
132: Forumi
133: Coppermine
134: Coppermine
135: Forumi
136: Forumi
137: Forumi
138: Coppermine
139: Your Account
140: Coppermine
141: Coppermine
142: Naslovna
143: Coppermine
144: Your Account
145: Coppermine
146: Naslovna
147: Forumi
148: Forumi
149: Coppermine
150: Coppermine
151: Forumi
152: Coppermine
153: Coppermine
154: Forumi
155: Coppermine
156: Forumi
157: Forumi
158: Forumi
159: Forumi
160: Forumi
161: Forumi
162: Forumi
163: Forumi
164: Forumi
165: Forumi
166: Forumi
167: Forumi
168: Forumi
169: Forumi
170: Forumi
171: Your Account
172: Forumi
173: Coppermine
174: Forumi
175: Coppermine
176: Forumi
177: Forumi
178: Naslovna
179: Forumi
180: Forumi
181: Forumi
182: Naslovna
183: Forumi
184: Forumi
185: Forumi
186: Forumi
187: Forumi
188: Forumi
189: Forumi
190: Forumi
191: Forumi
192: Forumi
193: Naslovna
194: Naslovna
195: Forumi
196: Coppermine
197: Forumi
198: Forumi
199: Forumi
200: Naslovna
201: Forumi
202: Forumi
203: Forumi
204: Forumi
205: Coppermine
206: Forumi
207: Forumi
208: Forumi
209: Forumi
210: Forumi
211: Your Account
212: Forumi
213: Coppermine
214: Forumi
215: Forumi
216: Naslovna
217: Coppermine
218: Forumi
219: Your Account
220: Forumi
221: Forumi
222: Forumi
223: Naslovna
224: Coppermine
225: Coppermine
226: Forumi
227: Your Account
228: Forumi
229: Forumi
230: Forumi
231: Forumi
232: Forumi
233: Forumi
234: Forumi
235: Naslovna
236: Forumi
237: Your Account
238: Forumi
239: Forumi
240: Forumi
241: Your Account
242: Forumi
243: Forumi
244: Forumi
245: Coppermine
246: Coppermine
247: Forumi
248: Forumi
249: Forumi
250: Forumi
251: Forumi
252: Forumi
253: Naslovna
254: Forumi
255: Forumi
256: Naslovna
257: Coppermine
258: Forumi
259: Your Account
260: Your Account
261: Naslovna
262: Naslovna
263: Coppermine
264: Forumi
265: Forumi
266: Naslovna
267: Your Account
268: News
269: Forumi
270: Forumi
271: Sekcije: Akvarijumske biljke,
272: Forumi
273: Coppermine
274: Naslovna
275: Forumi
276: Forumi
277: Forumi
278: Forumi
279: Coppermine
280: Coppermine
281: Naslovna
282: Forumi
283: Forumi
284: Forumi
285: News
286: Forumi
287: Forumi
288: Naslovna
289: Forumi
290: Forumi
291: Naslovna
292: Forumi
293: Forumi
294: Forumi
295: Naslovna
296: Forumi
297: Coppermine
298: Forumi
299: Forumi
300: Naslovna
301: Forumi
302: Forumi
303: Forumi
304: Forumi
305: Forumi
306: Forumi
307: Your Account
308: Forumi
309: Forumi
310: Forumi
311: Forumi
312: Forumi
313: Coppermine
314: Naslovna
315: News
316: Coppermine
317: Forumi
318: Forumi
319: Forumi
320: Coppermine
321: Forumi
322: Forumi
323: Forumi
324: Forumi
325: Forumi
326: Forumi
327: Forumi
328: Forumi
329: Forumi
330: Forumi
331: Naslovna
332: Forumi
333: Forumi
334: Forumi
335: Forumi
336: Coppermine
337: Naslovna
338: Naslovna
339: Forumi
340: Forumi
341: Forumi
342: Forumi
343: Forumi
344: Naslovna
345: Coppermine
346: Forumi
347: Forumi
348: Your Account
349: Naslovna
350: Forumi
351: Forumi
352: Forumi
353: Forumi
354: Forumi
355: Coppermine
356: Naslovna
357: Forumi

Online uprava:

Nema upravnih članova online!
 


Posećenost
Imali smo
133814583
posećenih stranica od
January 2005
 

Novosti › Šta sve treba znati o akvarijumskoj vodi (deo treći- pH )

Biblioteka: Šta sve treba znati o akvarijumskoj vodi (deo treći- pH ) Subota, 12 Februar 2005 (00:05:44) CET
Biblioteka tekstova Postavio Octopus u (5427 puta pročitano)

pH vrednost vode Vodu čine slobodni vodonikovi H+ i Hidroksidni OH - joni. U zavisnosti od koncentracije ovih jona, odnosno u zavisnosti od njihovih proporcija o vodi možemo govoriti kao neutralnoj, kiseloj ili baznoj sredini. Kada je količina vodoničnih i hidroksidnih jona ujednačena pH vrednost vode je sedam i za takvu vodu se kaže da je neutralna. Ukoliko je pak količina vodoničnih jona veća od količine OH jona voda ima kiselu reakciju (pH<7 ) Sa porastom količine H jona u odnosu na OH jone kiselost raste. Ukoliko je međutim količina OH jona veća u odnosu na količinu H jona voda postaje bazna i tada je njen pH veći od 7. Ph zapravo predstavlja negativni logaritam količine vodoničnih jona.

Voda se može zakiseliti ili dobiti baznu reakciju dodavanjem izvesnih materija (kiseline i baze) Ova mogućnost je zasnovana na osobini mnogih materija koje da teže da se dospevši u vodu razbiju na sastavne jone. (Tako recimo hlorovodonična kiselina se u vodi razbija ne Cl i H jone.) U hemiji se za ovo upotrebljava termin disosuje , te bi mogli reći da hlorovodonična kiselina u vodi disosuje na H i Cl jone. Na ovaj način povećava se koncentracija H jona u odnosu na OH jone i voda samim tim postaje kiselija. Obrnut slučaj dešava se dodavanjem baze. ( npr NaOH ) pri čemu sada raste količina OH jona u odnosu na količinu H jona i voda postaje bazna. Mineralne soli i organske kiseline zaslužne su za zakišeljavanje vode u prirodi. Ugljen dioksid CO2 obzirom da u vodi daje ugljenu kiselinu takodje utiče na zakišeljavanje vode.Iy ovog poslednjeg može se izvesti yaključak da neki biočloški procesi kao što su disanje ,fotosinteza i vetrenje vode mogu uticati na promenu pH vode . U novije vreme razni oblici zagadjenja atmosfere dovode do promena ph vode.Vredno je napomenuti da je pH vrednost vode predodredjena tvrdoćom vode odnosno količinom pufera u vodi.Ti puferi su zapravo bikarbonati i karbonati natrijuma, magnezijuma i kalcijuma.U akvarijumu kao zatvorenom sistemu na pH vode najviše utiču procesi kao što su Metaboliyam biljak, disanje i biološka filtracija.

Bioška filtracija podrazumeva dva procesa nitrifikaciju i denitrifikaciju. Nitrifikaciju obavljaju aerobne bakterije koje oksiduju amonijak u nitrite a ovaj u nitrate. Prilikom nje se zahvaljujući oslobadjanju vodoničnih i mnitratnih jona dobija ayotna kiselina što neminovno dovodi do zakišeljavanja vode. Denitrifikacija je nasuprot anaeroban proces i u njoj se nitrati redukuju u slobodni azoot. Pri denitrifikaciji uklanjanjem nitratnih jona pH vredmnost raste.Disanjem riba se ispusta CO2 u vodu u kojoj daje ugljenu kiselinu koja uslovljava pad pH.Resenje protiv ove pojave je lagano aerisanje vode čime dolayi do strujanja površine vode što pospešuje gasnu razmenu vode sa vazdušnom sredinom .Biljke za svoj život troše pomenuti CO2 i nitrate te uslovljavaju promenu pH ka baznoj sredini. Ukoliko je koncentracija ugljen dioksida u vodi mala biljke će crpeti CO2 iz bikarbonata iz te iste vode, čime se smanjuje puferski kapacitet vode. Puferski kapacitet vode čine soli rastvorenene u njoj sto navodi na zakljucak da je voda sa dosta pufera tvrda i alkalne reakcije. Puferska jedinjenja rastvorena u vodi su od velikog značaja jer doprinose da vodena sredina bude relativno stabilna, odnosno da njen pH ne varira u zavisnosti od raznih biohemijskih procesa koji se u njoj dešavaju. Puferi čine da se koncentracija vodoničnih jona u vodi bitnije ne menja. Osim povećane koncetracije OH jona na alkalinitet vode utiču i količine karbonata i bikarbonata.

Voda čiji ph izlazi iz opsega od 4,5 - 9,6 jako je nepovoljna za živi svet a najveći deo
živih vodenih organizama (ovde mislim na slatke vode) obitava u vodama čiji se pH kreće u granicama od 6 do 8 . Ph vrednost vode je za ribe od velikog značaja. Ribe imaju potrebu da održavaju stalni pH unutrasnje sredine organizma i krvi, te nagle promene ph vode, mogu na njih nepovoljno uticati. Naravno pH varijacije u vodenim sistemima tokom dana u prirodi postoje ali one nikada nisu velike . Sve riblje vrste su evolucijom prilagođene na život u vodama odredjene pH reakcije. Stoga one ribe koje žive u baznim vodama nazivamo alkalofilnim a one koje obitavaju u vodama čija je PH reakcija kisela nazivamo acidofilima. Protiv promena pH organizam ribe se bori korišćenjem kiselog ugljendioksida ili nasuprot tome korišćenjem baznog bikarbonata.( npr ukoliko je količina CO2 u krvi jako velika ona postaje suviše kisela organizam ribe ovu pojavu reguliše porastom bikarbonatnih jona koji puferišu krv do normalne vrednsti pH.) Ovi procesi su regulisani od strane hormona ugljenične anhidraze koji deluje u krvi i membranama škrga.

Kada se s pH spoljašnje sredine poveća , odnosno smanji idući u extremne vrednosti koje su sa tačke gledišta konkretne riblje vrste nepodnošljivi, dolazi do uzrokovanja bolesnog stanja . Ovakva stanja nazivamo acidozama i alkalozama u zavisnosti na koju stranu extremne vrednosti pH voda krene. Kod većine riba pH ispod 5,5 uzrokuje pojavu acidoze. Ipak ovo je tesno individualno za svaku vrstu i acidoza kod nekih vrsta može biti uzrokovana nižim ili višim pH vrednostima od ove pomenute. Povećana kiselost iritira ceo organiam ribe ali najviše njene škrge i kožu. Koža počinje pojačano da luči sluz a vremenom riba primetno teže diše. Ovo teško disanje, najčešće je uzrokovano nemogućnošću hemoglobina da se prilagodi prenošenju kiseonika u jako kiselim uslovima.(ovo se pak dešava usled pojačanog mukusa na škrgama kao reyultat prekisele sredine) Takodje može doći do stvaranja naslaga koloidnoga gvoždja na škrgama što takodje otežava disanje.sa padom pH sklonost ka bolestima i zarazama rapidno raste.




Slične Teme

Biblioteka tekstova




Slični linkovi
 

Article Rating
Average Score: 4.75
Glasova: 4


Please take a second and vote for this article:

Excellent
Very Good
Good
Regular
Bad

 

Options