Pangio kuhli
Pangio kuhli ,Curvier et Valencienes,1864 Osim navedene vrste pripadnici ovoga roda koji se mogu sresti u akvarijumima su: P.Myersi,P.cuneovirgatus,P.robiginosus,P.semicinctus,A,shelfordii.

Prva u nizu navedena vrsta P.. mayersi poreklom je sa juga Tajlanda i moze narasti do l0 cm.Ova vrsta ima 10 -14 poprecnih sirokih,tamnih poljaA.cuneovirgatus poreklom je iz Indije(Provincija Jahor) raste oko 6,5 cm.Pripadnici ove vrste imaju 10-14 poprecnih uskih tamnih polja duz tela.A.rubiginosus je poreklom sa zapadne Jave i njeni pripadnici rastu do 5 cmOve ribe imaju 20 poprecnih tamnih poljai i veoma su atraktivne.A.semicinctus je poreklom iz Indonecije I naraste do 7,5 cm.Ovu vrstu karakterise 12-16 poprecnih polja.A.shelfordii je sa Bornea i raste oko 8,5 cm.

Vrsta A.kuhli moze se naci na Borneu,Sumatri,Javi.Raste do 8 cm i ima 15-20 tamnih pruga.Sve navedene vrste hobisti i veliki broj trgovaca akvarijumskim ribama kod nas obicno ne razlikuju i sve ih zovu jednim imenom kuli-kuli.

D r z a nj e :Minimalan akvarijum koji zahtevaju pripadnici ove vrste je oko 50 l.Pozeljno je da podloga bude sitna,mekana(nikako ostra.)Obzirom da ribe izbegavaju jako osvetljena mesta pozeljno im je obezbediti mesta za sakrivanje gde ce provoditi veci deo dana.

I s h r a n a :Kuliji nisu narocito izbirljivi po pitanju hrane .Sva hrana koja padne na dno akvarijuma zainteresovace ih i izmamiti iz njihovih mracnih skrovista.Nece odbijati ni razne oblike suve hrane, mada su najzadovoljniji kada im ponudite zivu hranu (enhitreje ,grindale , tubifekse itd)Sa nekim od ovih vidova hrane ne treba preterivati da ribe ne bi postale predebele samim tim nesposobne za razmnozavanje.(mali broj akvarista je imao ovu privilegiju)

R a z l I k a m e d j u p o l o v i m a :Kod muzjaka trbusna peraja i drugi zrag grudnog peraja su zadebljali.Zenka je deblja i dosta veca od muzjaka.Sa dostizanjem polne zrelosti uz pravilnu ishranu zenka moze postati jos zdepastija(zbog ikre koju nosi) i poprimiti kruskast oblik.U tom periodu stomacna regija dobija blago zelenkast ton.

R a z m n o z a v a nj e :Veoma mali broj akvarista je imao prilike da prisustvuje ovom cinu.Kuliji se u literature vode kao ribe koje je veoma tesko mrestiti.Ja licno sam dva puta prisustvovao mrestu ovih riba i moram priznati, oba mresta su bila slucajnaPrvi mrest kome sam prisustvovao je bio pre dosta godina(za vreme studija)u velikom zajednickom akvarijumu gde su ove ribe zivele vec dosta dugo.Naime jednoga jutra dok sam sanjivo ispijao prvu juternju kafu pokusavajuci da se razbudim i ne zakasnim na vezbe, na fakultetu primetio sam da se nesto cudno desava u mom akvarijumu.Sve ribe(Nekoliko vrsta iz roda barbus,)su mahnito jurile uokolo i nesto grabile.Kada sam malo bolje pogledao primetio sam jedno klupko od nekoliko kulija(bili su to A.mayersi)koje se komesalo u bilju tik uz povrsinu vode.Oko ovoga klupka koje se polako komesalo zbog uzajamnog preplitanja sirio se oblak svetlozelene ikre.Vec tada sam sa uspehom mrestio veliki broj akvarijumskih riba ali me je prizor zapanjio.Prvo:zahvaljujuci tadasnjoj literaturi smatrao sam da se ove ribe ne razmnozavaju u zarobljenistvu a kao drugo “zealena ikra”to nikada nisam ni sanjao da postoji.Naravno na vezbe nisam otisao a zdere barbusi su pojeli sve ikre, tako da tada mlade kulije nisam imao prilike da vidim.Opcinjen dozivljenim pokusavao sam nekoliko puta da odvojim ribe i pokusam sa mrestom ali su se svi moji pokusaji zavrsavali neuspehom.Ribe nisu htele da se mreste.Posto tada podataka o mrestu nije bilo necu vam reci koje su mi sve varijante padale na pemet i sta sam sve pokusavao,ali bez uspeha.Shvativsi da mi se ribe rugaju resio sam se na sledecu strategiju.”cekao sam sledeci slucajan mrest”(poprilicno dugo)Napokon desolo se!!! Ovaj put sam bio spremniji i pametniji Uskim pipeta crevom pratio sam uzavrelu gomilu i usisavao u povecu(dobro opranu) kantu sto sam vise ikrica mogao(kvarno A?)Na moje iznenadjenje gomila nije obracala paznju na mene vec je bez obzira na prisustvo creva nastavljala sa zapocetim .Posle 2 sata strasti su se stisale a ja sam po slobodnoj proceni u tri kante imao oko 300 ikrica.Bar jos toliko mi je promaklo i zavrsilo u stomacima mojih barbusa zderonja.Srecna okolnost u celoj prici je bila sto sam tada pripremao vodu za mrest diskusa i imao gomilu mekane, odstojale vode.Shodno tome odlucio sam se na sledecu taktiku.Pripremio sam 4 akvarijuma sa vodama razlicitih parametara. 2,4,8 i 16 dh.(ova zadnja je bila zapravo voda iz akvarijuma.U svim akvarijumima sam blago zakiselio vodu.Temperaturu sam u svima podesio na 28 stepeni.Rasporedio sam ikrice u pomenute akvarijume i cekao.Vec posle oko 24 h primetio sam licinke.Ne mozete zamisliti moje odusevljenje.(od oko 300 ikri izleglo se oko 100 ostale su pobelele)Nisam koristio nikakva sredstva protiv gljivica jer sam znao da kuliji to bas ne ljube,( vecina tih stvari ih lako ubije)Zacudjujuce po mene je bilo sto su se licinke izlegale u svim akvarijumima bez obzira na kvalitet vode.Licinke su proplivale posle 5 dana i kao prvu hranu sam im dao artemiju.Bio sam presrecan kada sam primetio kako se stomaci posle nekog vremena zute.JEDU!Tih prvih dana uopste nisu licili na roditelje. No djavo ne ore i ne kopa rekao, bi nas narod.Kada su mlade ribice imale oko mesec dana ja sam morao na Frusku goru ,na teren sa fakultetom.( sedam dana brali smo travuljinu za herbarijume iz botanike.)Bratu sam ostavio ribe na cuvanje ,predhodno mu drzeci predavanje tri dana sta sve treba da radi.Naravno on ih je vec sledeceg dana mog odsustva skoro sve sredio(prehranio)Sacekala su me tek 5-6 komada koji su kod mene doziveli duboku starost.Eto to su moja iskustva sa mrestom ovih riba a sta kaze danasnja literatura?

Ona i dalje tvrdi da je mrest tesko dobiti i da se uspesi najcesce vezuju za upotrebu gonadotropnih hormona.(100 I E po ribi)Mrest se obicno odigra drugoga dana od davanja hormona.Stavlja se duplo vise muzjaka, i ikra je stvarno zelena.Zenke odlazu ikru u porcijamaod 10-60 kom.Produktivnost ide do preko 1000 ikri.Inkubacija 24-26 h a mladi proplivaju za 5-6 dana.Prva hrana – rotatorije i nauplije tek izlezene artemije.



Ovo je tekst sa Akvaristika
http://www.akvaristikaonline.com

URL za ovaj tekst je:
http://www.akvaristikaonline.com/Sections/op=viewarticle/artid=3.html