Puntius nigrofasciatus (Günther, 1868)

Tekst napisao Buca

Copyright © Akvaristika

Sva prava zadrzžana.

Puntius nigrofasciatus nema uobičajeno lokalno ime kod nas, kao i u krajevima širom nam bivše domovine. Kod mlađih akvarista prisutna je upotreba engleskih naziva, kao i malo sirovih prevoda istih, tako da se često puta naziva black ruby barb, purplehead barb, ili rubin barbus, crveni barbus i sl. U svojoj postojbini, Šri Lanci, uobičajen naziv za njega je “Bulath hapaya ”.

Inače ga je prvi put opisao Günther, engleski zoolog nemačkog porekla,1868. godine. Tada je nazvan Barbus nigrofasciatus. To ime je danas vrlo čest sinonim, i može se naći u upotrebi, ali je nepravilno koristiti isto u današnje vreme.

Potiče iz reka koje prolaze kroz tropske šume Šri Lanke, tačnije iz reke Kelani, pa sve do reke Nilwala u koju se ista uliva, a koju takođe naseljava. Tokom godina veštački je naseljena i u najveću reku Šri Lanke, Mahaweli. Prvobitno se smatra da je naseljavala samo područje bazena prve dve navedene reke, i to na nekih 300. metara nadmorske visine. Danas se može naći u rekama Malezije, kao i u vodenim tokovima Singapura, mada se negde može naći pogrešno naveden podatak da potiče iz istih, smatra se da je u iste uvedena ljudskom rukom nakon što je vlada Šri Lanke počela uvoditi ograničenja na njihovo hvatanje i izvoz, koji je u jednom trenutku pretio da ozbiljno ugrozi ribu u njenom prirodnom staništu. Inače je uvedena u pojedine vodene tokove Kolumbije i Venecuele, Južna Amerika.

Izgledom ova riba nalikuje na mnogo poznatiju i rasprostranjeniju vrstu, Puntius tetrazona. Visoko uzdignut leđni deo, sa izraženo širokim telom, uz vidljiv nedostatak brkova. Mlađ ribe ima žućkasto-sivkasto telo sa vertikalnim crnim prugama na boku, od kojih prvo se nalazi iznad oka a poslednje kraj zadnjeg peraja. Leđa su obično tamno bakarne boje. Osnovna boja tela se menja u rubin crvenu boju, po kojoj je i dobila svoje nadimke, kod mužjaka nakon polnog sazrevanja, a intenzivno se ista pojačava prilikom mresta. Odrasle ženke imaju i dalje oker-sivkastu boju tela, a zadnji rep im je narandžasto-crven. Ostala peraja su crna kod oba pola. Najviše što poraste u dužinu je do 6. cm, a ženke obično bivaju malo izdužene u odnosu na mužjaka.

Za mrest koristite vodu čija se temperatura kreće od 25°C do 28°C a tvrdoće od 4 dH do 10 dH, pH vrednost oko 6.0. Što znači malo toplije nego obično i malo kiselije nego što bi trebalo kod uobičajenog držanja, kod kog se preporučuju sledeće vrednosti: pH 5.5 do 7 ( 6.5 ), dH 2 do 15 ( 8 ), 20 do 26°C. Mrest se obično počne odigravati pred zoru, efekat izlazećeg sunca nije zanemarljiv kod pospešivanja mresta. Trebalo bi naći načina da se svetlo kod pokretanja celog procesa pre svega upali postepeno, upotrebom elektronske prigušnice koja bi simulirala lagani porast intenziteta svetlosti, poput one koju ima svitanje. U mrestni akvarijum treba staviti i par biljaka izraženih listova, jer se u prirodi mrest obično odigrava na mestima koja su dobro obrasla u bilje. Na pod akvarijuma postavite klikere ili mrežicu, da bi zaštitili jaja od samih roditelja koji bi mogli ista pojesti, što iz straha, a što iz alavosti. U periodu od dva sata par će izbaciti izmedju 300. i 500. jajašaca. Roditelje bi trebalo prebaciti posle toga u drugi akvarijum. Jajašca bi trebalo držati u mraku posle toga 24. do 25. sati, a nakon toga bi već trebalo da proplivaju. Mladi se mogu početi hraniti infuzorijom već nakon 7. dana. Proces koji je dobro poznat kod svih ikrašica, ali treba obratiti pažnju na činjenicu da uprkos tome što ženka izbaci toliku količinu ikre, može doći do neuspeha ukoliko mužjak nije zainteresovan ili spreman.

Postoje indicije da se zbog svoje srodnosti i sličnosti sa vrstom Puntius tetrazona, koristi na farmama gde se inače uspešno uzgaja u komercijalne akvarističke svrhe, za ukrštanje i dobijanje novih kolornih varijeteta popularne Tetrazone. Ovaj podatak je neproveren i za sada je više na nivou glasine i trača, ali moramo uzeti u obzir da mnoge farme za selekciju i uzgoj riba u komercijalne akvarističke svrhe, striktno drže do toga da je njihova poslovna tajna kako dobijaju ribe određenih karakteristika, boja i oblika. Tako da možda u tim pričama i ima istine.

Rubin barbus potiče iz tropskih krajeva u kojima živi u senovitim i umereno toplim rečicama sa šljunkovitim ili peskovitim dnom. Ishrana im je pretežno biljnog porekla, ali su u stanju da pojedu šta god, tako da se može reći da su svaštojedi. Flekasta hrana biljnog porekla bi trebala da im bude osnovna hrana u akvarijumu, ali rado će prihvatiti i druge vrste industrijskih hrana. Neće odbiti ni sušene dafnije, ni larve komaraca. Sve u svemu večito gladan i alav, nigrofasciatus prihvata svaku vrstu ponuđene hrane, nije izbirljiv.

Trebalo bi joj omogućiti dobro zasađen akvarijum, pun biljaka, u kom bi minimum preko dve trećine prostora bilo u gustoj vegetaciji. Voli da se krije u istoj i da stoji u senci biljaka sa velikim listovima, jer se tako ponaša i u prirodnom okruženju. Isti treba biti dugačak minimum 70 cm a zapreminski da se kreće od 70 litara pa na gore. Dekoracija u vidu drveta, kamena, panja je svakako poželjna. Podloga malo tamnija, nikao drečava ili svetla. Riba je jatna i dosta mirnija od svog poznatijeg srodnika Tetrazone, minimum 6. komada treba držati zajedno. Idealna je za zajednički akvarijum, kako sa srodnim ribama a i sa većim, pre svega mirnim vrstama. Napomenuo bi da je pomalo osetljiva na tkz staru vodu ili na zagađenost iste, te je pre svega usled stresa podložna belim tačkama tj Ihtioftirijazi. Regularno zamena vode 20-25% nedeljno je preporučljiva zbog toga.

Jedan od glavnih razloga zbog čega ova riba nije zastupljena više u akvaristici, i to ne samo kod nas, je činjenica da ne izgleda atraktivno kad je mlada. Odrastao primerak mužjaka svima zapadne za oko, ali su zato ženke i dalje obične, pa ljudi obično greše uzimajući samo odrasle mužjake. Popularnost tetrazone je još jedan od razloga zbog kojeg ljudi obično preskaču ovu prelepu vrstu. Ipak svaki akvarista koji voli Puntiuse ( barbuse ) ili voli azijske biotope, ne bi trebalo da zaobiđe ovu vrstu koja je po mom mišljenju jedna od najlepših, a veliko jato istih u akvarijumu je jedan od najlepših prizora akvaristike.



Ovo je tekst sa Akvaristika
http://www.akvaristikaonline.com

URL za ovaj tekst je:
http://www.akvaristikaonline.com/Sections/op=viewarticle/artid=33.html