Akvaristika    
Dobrodošli Please Register or Login  

Sadržaj:
 


Korisnički Info

Dobrodošli Anonimni


Članovi:
Najnoviji: Aleksandra995
Novih danas: 0
Novih juče: 0
Ukupno: 3741

Ljudi Online:
Članovi: 0
Posetioci: 745
Ukupno: 745
Ko je gde:
 Posetioci:
01: Forumi
02: Forumi
03: Naslovna
04: Coppermine
05: Forumi
06: Forumi
07: Coppermine
08: Forumi
09: Forumi
10: Naslovna
11: Forumi
12: Coppermine
13: Forumi
14: Forumi
15: Forumi
16: Forumi
17: Coppermine
18: Forumi
19: Coppermine
20: Forumi
21: Forumi
22: Forumi
23: Forumi
24: Forumi
25: Forumi
26: Forumi
27: Forumi
28: Forumi
29: Forumi
30: Forumi
31: Forumi
32: Coppermine
33: Forumi
34: Forumi
35: Forumi
36: Forumi
37: Forumi
38: Coppermine
39: Forumi
40: Forumi
41: Coppermine
42: Coppermine
43: Coppermine
44: Naslovna
45: Forumi
46: Forumi
47: Forumi
48: Your Account
49: Forumi
50: Forumi
51: Forumi
52: Forumi
53: Forumi
54: Naslovna
55: Forumi
56: Your Account
57: Forumi
58: Forumi
59: Forumi
60: Forumi
61: Coppermine
62: Forumi
63: Forumi
64: Naslovna
65: Coppermine
66: Coppermine
67: Coppermine
68: Forumi
69: Forumi
70: Forumi
71: Coppermine
72: Forumi
73: Forumi
74: Forumi
75: Forumi
76: Forumi
77: Forumi
78: Coppermine
79: Forumi
80: Coppermine
81: Forumi
82: Forumi
83: Forumi
84: Forumi
85: Forumi
86: Coppermine
87: Forumi
88: Forumi
89: Forumi
90: Naslovna
91: Forumi
92: Forumi
93: Forumi
94: Forumi
95: Forumi
96: Forumi
97: Coppermine
98: Forumi
99: Forumi
100: Coppermine
101: Forumi
102: Forumi
103: Forumi
104: Forumi
105: Forumi
106: Forumi
107: Naslovna
108: Coppermine
109: Forumi
110: Your Account
111: Forumi
112: Forumi
113: Forumi
114: Coppermine
115: Forumi
116: Forumi
117: Coppermine
118: Forumi
119: Forumi
120: Coppermine
121: Naslovna
122: Forumi
123: Forumi
124: Forumi
125: Coppermine
126: Forumi
127: Forumi
128: Coppermine
129: Forumi
130: Forumi
131: Your Account
132: Forumi
133: Forumi
134: Forumi
135: Forumi
136: Forumi
137: Forumi
138: Forumi
139: Forumi
140: Naslovna
141: Forumi
142: Forumi
143: Coppermine
144: Coppermine
145: Your Account
146: Naslovna
147: News
148: Coppermine
149: Forumi
150: Forumi
151: Forumi
152: Coppermine
153: Naslovna
154: Forumi
155: Forumi
156: Your Account
157: Forumi
158: Coppermine
159: Forumi
160: Forumi
161: Coppermine
162: Forumi
163: Forumi
164: Forumi
165: Forumi
166: Forumi
167: Coppermine
168: Forumi
169: Naslovna
170: Forumi
171: Forumi
172: Forumi
173: Forumi
174: Forumi
175: Coppermine
176: Forumi
177: Forumi
178: Coppermine
179: Forumi
180: Forumi
181: Your Account
182: Forumi
183: Coppermine
184: Forumi
185: Coppermine
186: Forumi
187: Coppermine
188: Coppermine
189: Forumi
190: Forumi
191: Forumi
192: Forumi
193: Forumi
194: Forumi
195: Naslovna
196: Forumi
197: Coppermine
198: Forumi
199: Forumi
200: Naslovna
201: Forumi
202: Forumi
203: Your Account
204: Forumi
205: Forumi
206: Naslovna
207: Forumi
208: Your Account
209: Naslovna
210: Forumi
211: Your Account
212: Forumi
213: Forumi
214: Forumi
215: Forumi
216: Naslovna
217: Naslovna
218: Forumi
219: Forumi
220: Forumi
221: Forumi
222: Forumi
223: Forumi
224: Forumi
225: Coppermine
226: Forumi
227: Coppermine
228: Coppermine
229: Forumi
230: Forumi
231: Forumi
232: Forumi
233: Coppermine
234: Naslovna
235: Coppermine
236: Coppermine
237: Coppermine
238: Forumi
239: Forumi
240: Forumi
241: Forumi
242: Naslovna
243: Forumi
244: Coppermine
245: Forumi
246: Forumi
247: Forumi
248: Coppermine
249: Coppermine
250: Your Account
251: Forumi
252: Forumi
253: Naslovna
254: Your Account
255: Forumi
256: Forumi
257: Forumi
258: Forumi
259: Naslovna
260: Coppermine
261: Forumi
262: Coppermine
263: Forumi
264: Coppermine
265: Forumi
266: Naslovna
267: Forumi
268: Forumi
269: Forumi
270: Coppermine
271: Naslovna
272: Forumi
273: Naslovna
274: Coppermine
275: Forumi
276: Coppermine
277: News
278: Forumi
279: Forumi
280: Coppermine
281: Forumi
282: Forumi
283: Forumi
284: Forumi
285: Forumi
286: Forumi
287: Coppermine
288: Coppermine
289: Naslovna
290: Forumi
291: Coppermine
292: Forumi
293: Naslovna
294: Coppermine
295: Naslovna
296: Coppermine
297: Forumi
298: Naslovna
299: Forumi
300: Forumi
301: Forumi
302: Coppermine
303: Forumi
304: Forumi
305: Forumi
306: Forumi
307: Forumi
308: Forumi
309: Coppermine
310: Coppermine
311: Naslovna
312: Forumi
313: Forumi
314: Forumi
315: Forumi
316: Forumi
317: Forumi
318: Naslovna
319: Forumi
320: Forumi
321: Forumi
322: Forumi
323: Naslovna
324: Forumi
325: Forumi
326: Forumi
327: Forumi
328: Forumi
329: Coppermine
330: Forumi
331: Forumi
332: Forumi
333: Coppermine
334: Naslovna
335: Forumi
336: Forumi
337: Forumi
338: Forumi
339: Forumi
340: Forumi
341: Coppermine
342: Naslovna
343: Forumi
344: Forumi
345: Forumi
346: Coppermine
347: Forumi
348: Forumi
349: Your Account
350: Coppermine
351: Forumi
352: Forumi
353: Forumi
354: Your Account
355: Naslovna
356: Forumi
357: Coppermine
358: Naslovna
359: Forumi
360: Forumi
361: Forumi
362: Forumi
363: Forumi
364: Forumi
365: Forumi
366: Forumi
367: Coppermine
368: Forumi
369: Forumi
370: Coppermine
371: Forumi
372: Forumi
373: Coppermine
374: Coppermine
375: Forumi
376: Forumi
377: Forumi
378: Forumi
379: Forumi
380: Coppermine
381: Forumi
382: Forumi
383: Coppermine
384: Forumi
385: Coppermine
386: Forumi
387: Coppermine
388: Coppermine
389: Forumi
390: Forumi
391: Forumi
392: Forumi
393: Forumi
394: Forumi
395: Forumi
396: Forumi
397: Forumi
398: Naslovna
399: Forumi
400: Forumi
401: Coppermine
402: Naslovna
403: Coppermine
404: Coppermine
405: Naslovna
406: Forumi
407: Naslovna
408: Coppermine
409: Coppermine
410: Forumi
411: Forumi
412: Forumi
413: Forumi
414: Forumi
415: Coppermine
416: Naslovna
417: Your Account
418: Forumi
419: News
420: Coppermine
421: Forumi
422: Forumi
423: Forumi
424: Naslovna
425: Coppermine
426: Forumi
427: Forumi
428: Naslovna
429: Forumi
430: Naslovna
431: Forumi
432: Coppermine
433: Coppermine
434: Forumi
435: Forumi
436: Forumi
437: Your Account
438: Coppermine
439: Forumi
440: Forumi
441: Forumi
442: Forumi
443: Forumi
444: Forumi
445: Forumi
446: Forumi
447: Forumi
448: Coppermine
449: Forumi
450: Forumi
451: Coppermine
452: Forumi
453: Forumi
454: Forumi
455: Forumi
456: Naslovna
457: Your Account
458: Forumi
459: Coppermine
460: Coppermine
461: Naslovna
462: Forumi
463: Coppermine
464: Coppermine
465: Coppermine
466: Forumi
467: Forumi
468: Coppermine
469: Forumi
470: Forumi
471: Naslovna
472: Forumi
473: Coppermine
474: Forumi
475: Coppermine
476: Forumi
477: Forumi
478: Coppermine
479: Forumi
480: Forumi
481: Forumi
482: Forumi
483: Forumi
484: Forumi
485: Forumi
486: Forumi
487: Forumi
488: Forumi
489: Naslovna
490: Coppermine
491: Naslovna
492: Forumi
493: Coppermine
494: Forumi
495: Forumi
496: Forumi
497: Naslovna
498: Coppermine
499: Forumi
500: Forumi
501: Forumi
502: Coppermine
503: Naslovna
504: Coppermine
505: Forumi
506: Coppermine
507: Naslovna
508: Coppermine
509: Naslovna
510: Forumi
511: Forumi
512: Forumi
513: Naslovna
514: Forumi
515: Coppermine
516: Forumi
517: Forumi
518: Forumi
519: Coppermine
520: Naslovna
521: Forumi
522: Forumi
523: Forumi
524: Forumi
525: Forumi
526: Forumi
527: Coppermine
528: Forumi
529: Forumi
530: Naslovna
531: Forumi
532: Coppermine
533: Forumi
534: Forumi
535: Forumi
536: Naslovna
537: Forumi
538: Naslovna
539: Forumi
540: Coppermine
541: Forumi
542: Coppermine
543: Forumi
544: Forumi
545: Forumi
546: Forumi
547: Naslovna
548: Naslovna
549: Coppermine
550: Your Account
551: Forumi
552: Naslovna
553: Coppermine
554: Forumi
555: Coppermine
556: Forumi
557: Forumi
558: Coppermine
559: Forumi
560: Forumi
561: Forumi
562: Forumi
563: Coppermine
564: Coppermine
565: Forumi
566: Forumi
567: Forumi
568: Forumi
569: Forumi
570: Your Account
571: Forumi
572: Forumi
573: Forumi
574: Coppermine
575: Forumi
576: Forumi
577: Forumi
578: Forumi
579: Forumi
580: Naslovna
581: News
582: Forumi
583: Coppermine
584: Forumi
585: Forumi
586: Forumi
587: Naslovna
588: Forumi
589: Forumi
590: Forumi
591: Your Account
592: Coppermine
593: Forumi
594: Coppermine
595: Coppermine
596: Coppermine
597: Naslovna
598: Forumi
599: Naslovna
600: Forumi
601: Forumi
602: Forumi
603: Forumi
604: Forumi
605: Forumi
606: Forumi
607: Forumi
608: Forumi
609: Coppermine
610: Coppermine
611: Coppermine
612: Coppermine
613: Forumi
614: Coppermine
615: Forumi
616: Naslovna
617: Forumi
618: Forumi
619: Naslovna
620: Forumi
621: Forumi
622: Coppermine
623: News
624: Forumi
625: Forumi
626: Forumi
627: Forumi
628: Your Account
629: Forumi
630: Forumi
631: Coppermine
632: Coppermine
633: Forumi
634: Forumi
635: Naslovna
636: Naslovna
637: Forumi
638: Forumi
639: Forumi
640: Forumi
641: Forumi
642: Forumi
643: Coppermine
644: Coppermine
645: Your Account
646: Forumi
647: Coppermine
648: Forumi
649: Forumi
650: Forumi
651: Forumi
652: Forumi
653: Coppermine
654: Coppermine
655: Coppermine
656: Forumi
657: Coppermine
658: Coppermine
659: Forumi
660: Forumi
661: Forumi
662: Coppermine
663: Forumi
664: Forumi
665: Forumi
666: Coppermine
667: Forumi
668: Forumi
669: Coppermine
670: Forumi
671: Forumi
672: Forumi
673: Forumi
674: Naslovna
675: Forumi
676: Naslovna
677: Forumi
678: News
679: Coppermine
680: Coppermine
681: Forumi
682: Forumi
683: Forumi
684: Forumi
685: Coppermine
686: Coppermine
687: Naslovna
688: Naslovna
689: Forumi
690: Forumi
691: Forumi
692: Coppermine
693: Coppermine
694: Forumi
695: Coppermine
696: Forumi
697: Forumi
698: Forumi
699: Forumi
700: Forumi
701: Forumi
702: Forumi
703: Naslovna
704: Forumi
705: Coppermine
706: Forumi
707: Forumi
708: Forumi
709: Coppermine
710: Forumi
711: Coppermine
712: Naslovna
713: Coppermine
714: Forumi
715: Forumi
716: Forumi
717: Coppermine
718: Forumi
719: Forumi
720: Forumi
721: Coppermine
722: Forumi
723: Forumi
724: Coppermine
725: Naslovna
726: Naslovna
727: Coppermine
728: Forumi
729: Coppermine
730: Your Account
731: Forumi
732: Coppermine
733: Forumi
734: Coppermine
735: Forumi
736: Forumi
737: Forumi
738: Forumi
739: Forumi
740: Naslovna
741: Naslovna
742: Forumi
743: Forumi
744: Forumi
745: Coppermine

Online uprava:

Nema upravnih članova online!
 


Posećenost
Imali smo
134568288
posećenih stranica od
January 2005
 

Forumi › AKVARIJUMSKA TEHNIKA I OSTALE POTREPŠTINE › Staklo, grejači, svetlo i sva ostala tehnika potrebna za održavanje akvarijuma › Izvori svetla u akvaristici


Idi na stranu: 1, 2  Sledeća
Napiši novu temu   Odgovori na poruku   Odštampaj stranicu     ForumStaklo, grejači, svetlo i sva ostala tehnika potrebna za održavanje akvarijuma Pogledaj prethodnu temu  Pogledaj sledeću temu  
Izvori svetla u akvaristici  Pošalji
Poslato: Uto Dec 20, 2005 11:13 am
Odgovori sa citatom Nazad na vrh

Pridružio se: Jan 28, 2005
Poruke: 1046
Lokacija: Beograd
CLOSE
Pogledaj profil korisnika Foto galerija

Peca
Moderator


Zakoni nauke o svetlosti, zakon o pravolinijskom prostiranju svetlosti, zakon refleksije (odbijanja zraka) i zakon refrakcije (prelamanja zraka pri prelazu iz jedne sredine u drugu) se lako mogu naći u svakodnevnim primerima iz akvaristike. Pored ovih zakona, za priču o izvorima svetla najznačajnija je elektromagnetna teorija zračenja po Klerku Maksvelu (Clark Maxwell). Po ovoj teoriji sve talasne pojave, od naizmenične struje, radio talasa, radarskih zraka, toplotnog zračenja, svetlosti, ultraljubičastih zraka, X-zraka, do atomskog i kosmičkog zračenja su povezane u jedan brojni niz talasnih dužina. Nas zanima mali deo ovog niza, koji se nalazi u oblasti između talasnih dužina 10-6 i 10-7, odnosno od 380 do 720 nm (nanometara) i predstavlja vidljivo svetlo. Mi sunčevo svetlo vidimo kao belo, dok je ono zapravo sastavljeno iz svih boja spektra koje se nalaze u ovom opsegu. Ukoliko u svetlu ima malo više crvene i žute boje, ono je toplije, dok više plave dovodi do pojave hladnijeg svetla. To se može izraziti preko temperature boje svetla, označene u stepenima kelvina (K). Ta temperatura ne predstavlja toplotnu temperaturu, već je rezultat eksperimenta koji je izveo britanski naučnik po kome je i dobila ime. On je zagrevao karbonsku kocku (kao najtamnije moguće telo) i beležio promene u boji tog crnog tela u odnosu na temperaturu zagrevanja. U početku, pri manjoj temperaturi, kocka je počela da svetli prljavom crvenkasto/žutom svetlošću (3500K), dok je daljim zagrevanjem prešla u beličasto plavu boju (6000K). Sunčevo belo svetlo ima temeperaturu zračenja od 6000K.
Temperaturu svetla možemo izraziti i kao odnos između crvenog i plavog dela spektra. Sa 6000K, taj je odnos identičan. Upravo je ta boja svetla od 6000K prisutnau u toku popdneva u periodu od nekoliko sati kada su biljke najaktivnije. To je temperatura svetla na površini vode. kako plavi svetlosni talasi imaju veću energiju od ostalih, oni prodiru dublje kroz vodu, tako da na dubini od 5 metara imamo tempertauru svetla od 8000K, dok je na dubini od 20 metar ta temperatura 12.000K.
Ovde neće biti priče o parametrima poput lumena i lux-a, jer su oni mere svetla vezane za percepciju ljudskog oka. Za nas je mnogo bitnije da znamo šta su temperatur boje svetla i PAR (Photosynthetically Available Radiation), odnosno koliko imamo raspoloživog svetla za biljke i korale. PAR predstavlja broj fotona koji pogađaju određenu oblast i meri se u mikromolima po metru kvadratnom u jednoj sekundi. Npr, za koralni akvarijum je dovoljno imati očitavanje od 150 PAR na dnu akvarijuma, odnosno 200 PAR na površini.
Takođe treba imati u vidu i neke variabile, kao što je udaljenje izvora svetla od površine vode. Ako se lampa udalji duplo od površine vode, dobijamo 4 puta veću površinu osvatljavanja, ali i za četvrtinu slabiji intenzitet. Univerzalno odstojanje lampi od površine vode bi bilo 20-ak cm, ali uvek treba pročitati u uputstvu proizvođača njihovu preporuku.





U ovom delu ću objasniti osnovne izvore svetlosti koje se mogu naći u primeni u akvaristici.

Prirodno svetlo
Iako je ovo izvor koji ribe i biljke koriste u prirodi, on nije dovoljan za naše akvarijume. Kao prvo, svetlo treba da ulazi u akvarim sa gornje strane (gde obično imamo poklopce) a ne sa bočnih strana. Nemoguće ga je kontrolisati i možda najvažnije, zavisi od mesta u kome stanujemo i samog položaja stana, tj. prozora.

Zračenje iz zagrejanog tela:
1) Sijalice sa užarenim vlaknom su osnovni izvor veštačkog svetla i osnovni nedostaci su im u svetlosti relativno slabog intenziteta i nedovoljnog emisionog spektra. To su nama svima poznate "obične" sijalice, koje imaju temperaturu svetla od oko 2850 - 2900K. Jadna od glavnih kakrakteristika im je u tome da emituju veliku količinu toplote. To u nekim slučajevima može biti od koristi, ali je uglavnom smetnja. Životni vek ovih sijalica je oko 1000 časova rada, ali ukoliko se ne gase mogu da rade godinama, što nama za akvarističku upotrebu nije od koristi.
2) Halogene sijalice takođe imaju užareno volframovo vlakno (nit). Veoma su slične klasičnim sijalicama, ali im je efekat iskorišćenja energije zračenja povoljniji. Ovde se kao balon za sijalicu koristi kvarcno staklo koje je otpornije na visoke temperature. One u svom sastavu imaju i jod koji se nakon gašenja i hlađenja sijalice taloži na volfram. Halogena sijalica ima belje i blještavije svetlo od obične sijalice za oko 25-30%, dok joj je balon manjih dimenzija. Temperatura zračenja svetlosti kod ovih sijalica je 3000 - 3500K. Životni vek ovih sijalica je oko 2000 časova rada.


Zračenje iz atoma:
3) Fluorescentne cevi su izvor svetlosti nastao električnim pražnjenjem u jonizovanim gasovima. Ove cevi se pune plemenitim gasovima i za njihov rad je neophodan uređaj za startovanje i stalni radni napon (svima nama poznate prigušnice i starteri). Sastoje se od anode i katode koje se nalaze na suprotnim krajevima staklene cevi. Unutrašnjost cevi je obložena sa fosfornim slojem koji pokretan ultraljubičastim zračenjem, nastalim jonizacijom, daje vidljivo svetlo. Upravo hemijski sastav tog sloja fosfora određuje boju svetla jedne lampe. Ove sijalice treba menjati na svakih 6 meseci do godinu dana. Postoji više tipova fluorescentnih cevi koji se razlikuju po fizičkoj veličini, sastavo fosfornog sloja i snazi. Za akvaristiku su najznačajnije cevi sa oznakama T8 i T5.

T8 i T5 fluorescentne sijalice
Slovo T označava da je u pitanju fluorescentna cev, dok je broj iza oznaka za prečnik cevi izražen u osminama inča. T8 je cev debljine 8/8 inča, odnosno 26mm, dok je T5 cev debljine 5/8 inča, tj. 16mm. Postoje još i T6 i T12 sijalice. T5 cevi su novijeg datuma i za akvaristiku se rade kao HO (high output) lampe, koje daju svetlo jačeg intenziteta od standardnih lampi iste dužine. Sa novijim, T5 lampame se koriste elektronske (digitalne) prigušnice, koje imaju niz prednosti u odnosu na magnetne prigušnice. Start lampe je brži, napajanje stabilnije, radni vek lampe je duži, potrošnja struje je manja i radna temperatura elektronskih prigušnica je niža. Magnetne pričušnice se greju do 120°C, dok se elektronske prigušnice greju do (u zavisnosti od proizvođača) 50-70°C.


Za akvarističku upotrebu mogu se koristi razne neakvarističke cevi kao što su "Daylight"i "Full spectrum" ali su za nas bolje specijalno rađene lampe poput poznate Sylvania "Gro-Lux" (koja je pre svega rađena za rast biljaka). Među kvalitetne fluorescentne cevi se ubrajaju i "Tri-Phosphor" cevi, sa trostrukim slojem fosfora koji obezbeđuju pikove u namenski određenim delovima spektra. Značajne su i "Actinic" lampe koje emituju svetlo iz plavog dela spektra, koje nedostaje u standardnim lampama. One nemaju nekog značajnog uticaja na biljke iz slatkovodnih akvarijuma, dok su od značaja za razvoj zooksantela (zooxanthellae) algi neophodnih za rast korala i drugih invertebrata. Temperatura zračenja svetlosti kod fluorescentnih cevi je od 3000-10.000K.
4) Metal halogenidne lampe ili jod-galijum-živine lampe, nastale su od starijih cevi sa živinim parama, koje su se koristile kao izvor visoko aktinične svestlosti. Proizvode se kao standardne MH i kao MH HQI (sa kolornom korekcijom) verzije. HQI lampe imaju spektar koji najbolje simulira sunčevo svetlo, dok standardna MH lampe imaju dosta žutog spektra. MH lampe su postale nezaobilazne u dubokim akvarijumima i što je akvarijum dublji, potreba za jačim MH lampama raste. Koriste se i u jako zaseđenim slatkovodnim i u reef akvarijumima. Za razliku od fluorescentnih cevi koje prave difuzno svetlo, MH lampe omogućavaju efekat "svetlucanja talasa" koji je veoma prijatan za ljudsko oko. Nije poznat pozitivan uticaj ovog efekta na korale u morskim akvarijumima. Ove lampe imaju jednu potencijalnu opasnost, a to je pregrevanje akvarijumske vode. Kućišta za MH lampe uglavnom imaju ventilatore, a poželjno je redovno proveravati temperaturu vode. Temperatura zračenja svetlosti kod metal halogenidnih lampi je od 3500-20.000K. Životni vek ovih sijalica je oko 6000 - 10.000 časova rada.



Nemoguće da jedna lampa replicira sunčevo svetlo u celom svom vidljivom spektru i visokom intenzitetu. Iz tog razloga se na tržištu pojavlje veliki broj lampi različitih namena, čijom kombinacijom možemo dosta dobro da pokrijemo zahteve stanovnika naših akvarijuma. Tako imamo lampe koje imaju namenu da ističu boje kod riba, lampe koje stimulišu rast biljaka i imaju toplo, crvenkasto svetlo za fotosintezu, lampe sa belim svetlom jakog intenziteta za morske akvarijume, plave lampre za morske akvarijume sa aktiničnim svetlom koje prodire u dublje akvarijume...
Samo sa odgovarajućim svetlom biljke su sposobne da koriste ugljenik iz CO2. Za same ribe izbor svetla nema nekog posebnog značaja. Dakle, glavna uloga svetla jeste da obezbedi proces fotosinteze kod biljaka i algi, kao i da akviristima stvori sliku akvarijuma i njogovog živog sveta što prijatnijom.




Fluorescentno svetlo je najekonomičniji način osvetljavanja akvarijuma i predstavlja razuman kompromis između cene i kvaliteta. Same cevi nisu previše skupe, lampe mogu dugo da traju a samo svetlo je atraktivno. Zagrevanje akvarijuma ovim lampama je manje nego ostalim izvorima svetlosti.
Još jedan deo opreme, koji je u sklopu izvora svetla, ima veliki značaj. U pitanju su odsijači (engl. reflector) koji nam pomažu da se rasuto svetlo sabere i usmeri ka površini vode. Ovde imamo primenu zakona o pravolinijskom prostiranju svetlosti, kao i zakona refleksije. Svetlo se oko lampe prostire jednako i ka površini vode kao i na gore, u suprotnom smeru od površine vode. Tako imamo značajan gubitak svetla, koji možemo smanjiti korišćenjem odsijača. Sistemi DIY nisu preporučljivi u ovom slučaju, jer se koriste uglavnom u aluminijumske folije, koje se pri postavljanju lome i nastaje mnogo sitnih površina koje reflektuju svetlo (u tom slučaju nemamo kontrolu nad raflektovanim zracima) ili belo bojene povšine. Po nekim tabelama ravne bele površine, kao difuzne, reflektuju oko 85-93% svetla. To znači da se zraci odbijaju od ovih površina pod više različitih uglova. Takođe vremeno žute i potrebno ih je ponovo farbati. Fabrički projektovani i izrađeni odsijači su rađeni od nerđajućeg materijala i nemaju nikakve nepravilnosti ne svojoj površini koja se ponaša kao ogledalo, odnosno pravilno odbija zrake svetla.

Re: Izvori svetla u akvaristici  Pošalji
Poslato: Uto Dec 20, 2005 1:03 pm
Odgovori sa citatom Nazad na vrh

Pridružio se: Feb 27, 2005
Poruke: 2141
Lokacija: novi beograd
CLOSE
Pogledaj profil korisnika Foto galerija

krcko
Aqua maniac


Bas si se lepo raspisao.Svaka cast za tekst i korisna objasnjenja.Pozdrav

_________________
krcko

Re: Izvori svetla u akvaristici  Pošalji
Poslato: Uto Dec 20, 2005 1:27 pm
Odgovori sa citatom Nazad na vrh

Pridružio se: Feb 20, 2005
Poruke: 1595
Lokacija: Beograd, Srbija
CLOSE
Pogledaj profil korisnika Foto galerija

Mrvica
Moderator


Korisno i lepo napisano, pogotovu što neki i dalje na svetlo gledaju samo kroz količinu W sijalica, a ne i kroz kvalitet istih.

Re: Izvori svetla u akvaristici  Pošalji
Poslato: Uto Dec 20, 2005 1:46 pm
Odgovori sa citatom Nazad na vrh

Pridružio se: Jan 27, 2005
Poruke: 1207
Lokacija: munZe, Srbija
CLOSE
Pogledaj profil korisnika Foto galerija

Buca
Moderator


Lepo, lepo. Sad će valjda mnogima biti stvari jasnije kad je svetlo u pitanju i njegov uticaj.

_________________
" Stotinama godina ljudi su verovali da daždevnjak u bunaru znači da je voda zdrava i za piće, i svo to vreme niko se nije zapitao gde zapravo daždevnjaci idu u toalet "
Terry Pratchett, Reaper Man

Re: Izvori svetla u akvaristici  Pošalji
Poslato: Uto Dec 20, 2005 1:49 pm
Odgovori sa citatom Nazad na vrh

Pridružio se: Avg 31, 2005
Poruke: 702
Lokacija: Beograd
CLOSE
Pogledaj profil korisnika

A.T.
Član


Svaka čast Peco na uloženom trudu (posebno na ilustrovanom delu teme). Jel' mi se samo čini il' ti je struka vezana za oblast fizike? Razz
Dobar tekst!

Pozdrav!

Re: Izvori svetla u akvaristici  Pošalji
Poslato: Uto Dec 20, 2005 2:10 pm
Odgovori sa citatom Nazad na vrh

Pridružio se: Jun 07, 2005
Poruke: 157
Lokacija: Novi Sad
CLOSE
Pogledaj profil korisnika

biker
Član


Stvarno svaka cast Laughing

Re: Izvori svetla u akvaristici  Pošalji
Poslato: Uto Dec 20, 2005 3:55 pm
Odgovori sa citatom Nazad na vrh

Pridružio se: Dec 19, 2005
Poruke: 25
Lokacija: Pula
CLOSE
Pogledaj profil korisnika MSN messenger Foto galerija

kkliba
Član


Shocked Svaka čast ovo je stvarno profesionalno objašnjeno i detaljno opisano u svim pogledima.

Re: Izvori svetla u akvaristici  Pošalji
Poslato: Uto Feb 14, 2006 12:46 am
Odgovori sa citatom Nazad na vrh

Pridružio se: Mar 03, 2005
Poruke: 103
Lokacija: Subotica
CLOSE
Pogledaj profil korisnika Foto galerija

Dzordz
Član


Tekst je odličan.

Mene samo nešto buni Embarassed Dolazim do zaključka da neonke Sylvania Aquastar 10.000 K (koje se najčešće mogu kupiti) nisu najsretnije rešenje za slatkovodni akvarijum. Razgovarao sam drugom kojem je hobi ronjenje i objašnjavao mi je:" da se jasno vidi kako dubina raste određene boje se gube tj na određenim dubinama nestaje plava, crvena...". Ako se izbor svede na neonke čija je temperatura boje svetla 6000K kako doći do potrebnog broja neonki za željenu litražu? Nadam se da je pitanje razumljivo, jer recimo kod mene trenutno sve štima ali za sada imam biljke koje spadaju u kategoriju slabije zahtevnih a eksperimenti po pitanju osvetljenja su veoma skupi.

Re: Izvori svetla u akvaristici  Pošalji
Poslato: Uto Feb 14, 2006 9:49 am
Odgovori sa citatom Nazad na vrh

Pridružio se: Feb 27, 2005
Poruke: 2141
Lokacija: novi beograd
CLOSE
Pogledaj profil korisnika Foto galerija

krcko
Aqua maniac


Ovaj izbor u mnogome zavisi od dubine-visine vodenog stuba u akvarijumu. Uvek je bolje predvideti veci broj svetlosnih tela, i onda ce se lakse pronaci odgovarajuci intenzitet za Vase uslove. Jako je neprijatno dodatno dodavati nove elemente, pogotovu ako smo tesni sa prostorom u poklopcu.Pozdrav

_________________
krcko

Re: Izvori svetla u akvaristici  Pošalji
Poslato: Uto Feb 14, 2006 10:14 am
Odgovori sa citatom Nazad na vrh

Pridružio se: Jan 28, 2005
Poruke: 1046
Lokacija: Beograd
CLOSE
Pogledaj profil korisnika Foto galerija

Peca
Moderator


Pa Aquastar lampe se mogu koristiti u obe vrste akvarijuma, ali su prvenstveno namenjene morskoj akvaristici. Imaju pikove u plavom i crvenom spektru, za razliku od njihove Coralstar lampe, koja je isključivo u aktiničnom delu svetla. Takva, plava lampa pogoduje rastu zooxantela, koje žive u simbiozi sa morskim invertebratama. Aquastar je dobra za rast korala, zbog svog plavog dela spektra, ali i za rast zahtevnijih biljaka zbog crvenog dela spektra. Ona je, takođe, u UVA spektru. Dakle, može se koristiti za slatkovodnu akvaristiku, tamo gde je potreban veći intenzitet svetla, kao što su dublji akvarijumi ili zahtevnije biljke.
Što se tiče dubine vode i vidljivog svetla, plava prodire najdublje, tj. poslednja se gubi.

Re: Izvori svetla u akvaristici  Pošalji
Poslato: Uto Feb 14, 2006 12:41 pm
Odgovori sa citatom Nazad na vrh

Pridružio se: Jan 27, 2005
Poruke: 1207
Lokacija: munZe, Srbija
CLOSE
Pogledaj profil korisnika Foto galerija

Buca
Moderator


Kod spektra neonke od 10K i spektra od 6K vidljiva je razlika i golim okom. 10K vuče na jarku belu boju, dok je 6K pomalo prljavo belo, čak bi neko rekao žućkasto svetlo, ako se ne varam.

10k svetlo u slatkovodnoj je prisutno ukoliko ne želiš da praviš tkz tamne vode, jer sama boja tamnih voda je zapravo žućkasta. Mada dosta ljudi ne shvata da je to ribama i biljkama koje u prirodi rastu i žive u takvim vodama sasvim ok, poput efekta koji pravi mangrov bojeći vodu, tako je svetlo u rasponu od 4,5K do 6K najidealnije za takve akvarijume.

Sa 10K spektrom u slatkovodnoj dobijaš efekat boje vode poput čistog i prozirnog planinskog potoka, rečice, ili pak plitkih voda afričkih jezera. Kod dubljih voda istih dobijaš već plavi spektar poput mora. Otuda nije čudo da su u Nemačkoj poslednjih godina, svi koji drže afričke jezeraše dodali i po jednu plavu morsku neonku u akvarijum.

_________________
" Stotinama godina ljudi su verovali da daždevnjak u bunaru znači da je voda zdrava i za piće, i svo to vreme niko se nije zapitao gde zapravo daždevnjaci idu u toalet "
Terry Pratchett, Reaper Man

Re: Izvori svetla u akvaristici  Pošalji
Poslato: Sre Feb 15, 2006 11:18 am
Odgovori sa citatom Nazad na vrh

Pridružio se: Jan 22, 2006
Poruke: 47
Lokacija: Banja Koviljaca
CLOSE
Pogledaj profil korisnika MSN messenger Foto galerija

Ruki
Član


Posto Dzordz rece da sylvanija nije najsretnije resenje, da li bi mogao u slucaju nje jedan dimer da pomogne i da "utisa" svetlo?

_________________
De facto,de jure!

Re: Izvori svetla u akvaristici  Pošalji
Poslato: Sre Feb 15, 2006 1:21 pm
Odgovori sa citatom Nazad na vrh

Pridružio se: Jan 27, 2005
Poruke: 1207
Lokacija: munZe, Srbija
CLOSE
Pogledaj profil korisnika Foto galerija

Buca
Moderator


To ti je malo skupa varijanta, mnogo jeftinije ti izađe da zameniš neonku ako nisi zadovoljan sa njom. Ali kao što Peca reče, nije nikakav veliki problem što je sijalica od 10k K.

_________________
" Stotinama godina ljudi su verovali da daždevnjak u bunaru znači da je voda zdrava i za piće, i svo to vreme niko se nije zapitao gde zapravo daždevnjaci idu u toalet "
Terry Pratchett, Reaper Man

Re: Izvori svetla u akvaristici  Pošalji
Poslato: Sre Feb 15, 2006 2:06 pm
Odgovori sa citatom Nazad na vrh

Pridružio se: Mar 03, 2005
Poruke: 103
Lokacija: Subotica
CLOSE
Pogledaj profil korisnika Foto galerija

Dzordz
Član


Što se tiče Sylvanie 10000K, dugo je koristim ali samo u kombinaciji sa svetlima nize temp. boje sam postigao napredak kod biljaka. Ona mi je još u funkciji ali samo zbog vizuelnog efekta. To je samo moje iskustvo jer slazem se da ne škodi ali i dalje mislim da su svetla do 6000K mnogo korisnija za slatkovodnu akvaristiku.
Bilo bi dobro da neko napiše na kojim dubinama uglavnom rastu akvarijumske biljke? Ne bih da ispadnem smešan ali zraci imaju talasnu duzinu, a biljni svet slatkovodnih voda u odnosu na morski se nalazi na
mnogo manjim dubinama. Zbog toga mislim da je spektar boja koje emituju sijalice od 2850K-6000K za slatkovodnu akvaristiku od najvećeg značaja.

Re: Izvori svetla u akvaristici  Pošalji
Poslato: Sre Feb 15, 2006 8:57 pm
Odgovori sa citatom Nazad na vrh

Pridružio se: Jan 27, 2005
Poruke: 1207
Lokacija: munZe, Srbija
CLOSE
Pogledaj profil korisnika Foto galerija

Buca
Moderator


Da, ali standardne sijalice imaju puno loših osobina u akvarijumu i treba ih koristiti samo u kombinaciji sa neonkama i da ne rade preterano dugo vremena.

Da nabrojim neke: loše podnose vlagu, zrače puno toplote i zagrevaju se preterano ( što je ok u lusteru ali ne i u haubi ), smatra se da mogu da dovedu do preteranog rasta algi i veći su potrošači od neonki.

_________________
" Stotinama godina ljudi su verovali da daždevnjak u bunaru znači da je voda zdrava i za piće, i svo to vreme niko se nije zapitao gde zapravo daždevnjaci idu u toalet "
Terry Pratchett, Reaper Man

Prikaži poruke iz poslednjih:   
Napiši novu temu   Odgovori na poruku   Odštampaj stranicu     ForumStaklo, grejači, svetlo i sva ostala tehnika potrebna za održavanje akvarijuma Sva vremena su GMT + 1 sat
Idi na stranu: 1, 2  Sledeća
Strana 1 od 2


Skoči na:  
Ne možeš pisati nove teme u ovom forumu
Ne možeš odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možeš menjati svoje poruke u ovom forumu
Ne možeš brisati svoje poruke u ovom forumu
Ne možeš glasati u ovom forumu
Ne možeš da prikačiš fajlove na ovaj Forum
Ne možeš da skidaš fajlove sa ovog foruma