Akvaristika    
Dobrodošli Please Register or Login  

Sadržaj:
 


Korisnički Info

Dobrodošli Anonimni


Članovi:
Najnoviji: Aleksandra995
Novih danas: 0
Novih juče: 0
Ukupno: 3741

Ljudi Online:
Članovi: 0
Posetioci: 722
Ukupno: 722
Ko je gde:
 Posetioci:
01: Forumi
02: Forumi
03: Forumi
04: Naslovna
05: Naslovna
06: Forumi
07: Forumi
08: Forumi
09: Forumi
10: Forumi
11: Forumi
12: Forumi
13: Forumi
14: Forumi
15: Forumi
16: Forumi
17: Forumi
18: Forumi
19: Forumi
20: Coppermine
21: Coppermine
22: News
23: Coppermine
24: Forumi
25: Forumi
26: Forumi
27: Coppermine
28: Forumi
29: Forumi
30: Forumi
31: Naslovna
32: Coppermine
33: Forumi
34: Forumi
35: Forumi
36: Coppermine
37: Forumi
38: Coppermine
39: Forumi
40: Naslovna
41: Naslovna
42: Forumi
43: Forumi
44: Coppermine
45: Forumi
46: Forumi
47: Forumi
48: Forumi
49: Forumi
50: Naslovna
51: Forumi
52: Forumi
53: Forumi
54: Forumi
55: Forumi
56: Forumi
57: Forumi
58: Forumi
59: Coppermine
60: Forumi
61: Forumi
62: Forumi
63: Naslovna
64: Coppermine
65: Forumi
66: Forumi
67: Coppermine
68: Coppermine
69: Forumi
70: Coppermine
71: Naslovna
72: Coppermine
73: Forumi
74: Forumi
75: Coppermine
76: Forumi
77: Forumi
78: Forumi
79: Coppermine
80: Forumi
81: Forumi
82: Forumi
83: Coppermine
84: Forumi
85: Forumi
86: Coppermine
87: News
88: Forumi
89: Coppermine
90: Naslovna
91: Forumi
92: Naslovna
93: Forumi
94: Forumi
95: Forumi
96: Coppermine
97: Forumi
98: Forumi
99: Coppermine
100: Coppermine
101: Naslovna
102: Forumi
103: Coppermine
104: Coppermine
105: Forumi
106: Coppermine
107: Forumi
108: Coppermine
109: Coppermine
110: Forumi
111: Forumi
112: Forumi
113: Forumi
114: Forumi
115: Coppermine
116: Forumi
117: Coppermine
118: Forumi
119: Naslovna
120: Forumi
121: Forumi
122: News
123: News
124: Forumi
125: Coppermine
126: Coppermine
127: Forumi
128: Forumi
129: Forumi
130: Forumi
131: Forumi
132: Forumi
133: Forumi
134: Coppermine
135: Naslovna
136: Forumi
137: Naslovna
138: Forumi
139: Naslovna
140: Forumi
141: Coppermine
142: Forumi
143: Forumi
144: Forumi
145: Forumi
146: Forumi
147: Forumi
148: Forumi
149: Forumi
150: Naslovna
151: Forumi
152: Your Account
153: Forumi
154: Forumi
155: Coppermine
156: Naslovna
157: Naslovna
158: Coppermine
159: Forumi
160: Forumi
161: Forumi
162: Forumi
163: Naslovna
164: Forumi
165: Forumi
166: Forumi
167: Forumi
168: Naslovna
169: Naslovna
170: Coppermine
171: Forumi
172: Forumi
173: Your Account
174: Forumi
175: Forumi
176: Coppermine
177: Naslovna
178: Forumi
179: Coppermine
180: Forumi
181: Coppermine
182: Forumi
183: Coppermine
184: Coppermine
185: Coppermine
186: Forumi
187: Forumi
188: Forumi
189: Forumi
190: Forumi
191: Naslovna
192: Forumi
193: Forumi
194: Coppermine
195: Forumi
196: Forumi
197: Forumi
198: Naslovna
199: Forumi
200: Forumi
201: Coppermine
202: Coppermine
203: Forumi
204: Forumi
205: Coppermine
206: Forumi
207: Naslovna
208: Coppermine
209: Forumi
210: Forumi
211: Forumi
212: Forumi
213: Forumi
214: Forumi
215: Forumi
216: Forumi
217: Naslovna
218: Forumi
219: Coppermine
220: Forumi
221: Forumi
222: Naslovna
223: Coppermine
224: Forumi
225: Forumi
226: Naslovna
227: Coppermine
228: Forumi
229: Forumi
230: Forumi
231: Coppermine
232: Forumi
233: Forumi
234: Naslovna
235: Coppermine
236: Forumi
237: Coppermine
238: Forumi
239: Forumi
240: Coppermine
241: Coppermine
242: Naslovna
243: Forumi
244: Naslovna
245: Forumi
246: Forumi
247: Naslovna
248: Naslovna
249: Forumi
250: Forumi
251: Forumi
252: Forumi
253: Naslovna
254: Forumi
255: Forumi
256: Naslovna
257: Forumi
258: Forumi
259: Forumi
260: Your Account
261: Forumi
262: Forumi
263: Forumi
264: Coppermine
265: Forumi
266: Forumi
267: Forumi
268: Forumi
269: Forumi
270: Forumi
271: Forumi
272: Naslovna
273: Forumi
274: Forumi
275: Forumi
276: Forumi
277: Forumi
278: Forumi
279: Coppermine
280: Forumi
281: Naslovna
282: Coppermine
283: Coppermine
284: Coppermine
285: Coppermine
286: Forumi
287: Coppermine
288: Forumi
289: Coppermine
290: Coppermine
291: Forumi
292: Coppermine
293: Forumi
294: Forumi
295: Naslovna
296: Forumi
297: Naslovna
298: Coppermine
299: Forumi
300: Forumi
301: Forumi
302: Naslovna
303: Forumi
304: Forumi
305: Naslovna
306: Forumi
307: Forumi
308: Forumi
309: Forumi
310: Forumi
311: Forumi
312: Naslovna
313: Coppermine
314: Forumi
315: Forumi
316: Forumi
317: Forumi
318: Forumi
319: Forumi
320: Naslovna
321: Coppermine
322: Coppermine
323: Forumi
324: News
325: Forumi
326: Forumi
327: Coppermine
328: Coppermine
329: Forumi
330: Coppermine
331: Forumi
332: Forumi
333: Forumi
334: Forumi
335: Forumi
336: Forumi
337: Forumi
338: Your Account
339: Forumi
340: Forumi
341: Forumi
342: Forumi
343: Forumi
344: Forumi
345: Forumi
346: Forumi
347: Naslovna
348: Forumi
349: Forumi
350: Naslovna
351: Forumi
352: Coppermine
353: Coppermine
354: Forumi
355: Forumi
356: Naslovna
357: Forumi
358: News
359: Forumi
360: Forumi
361: Coppermine
362: Forumi
363: Naslovna
364: Forumi
365: Coppermine
366: Naslovna
367: Forumi
368: Forumi
369: Naslovna
370: Coppermine
371: Forumi
372: Coppermine
373: Coppermine
374: Coppermine
375: Forumi
376: Forumi
377: Forumi
378: Forumi
379: Forumi
380: Forumi
381: Forumi
382: Forumi
383: Coppermine
384: Naslovna
385: Forumi
386: Your Account
387: Forumi
388: Forumi
389: Coppermine
390: Forumi
391: Forumi
392: Forumi
393: Forumi
394: Coppermine
395: Forumi
396: Forumi
397: Coppermine
398: Forumi
399: Coppermine
400: Forumi
401: Forumi
402: Forumi
403: Forumi
404: Forumi
405: Forumi
406: Coppermine
407: Coppermine
408: Naslovna
409: Coppermine
410: Forumi
411: Naslovna
412: Coppermine
413: Forumi
414: Coppermine
415: Forumi
416: Coppermine
417: Forumi
418: Forumi
419: Forumi
420: Forumi
421: Coppermine
422: Naslovna
423: Forumi
424: Forumi
425: Coppermine
426: Naslovna
427: Forumi
428: Forumi
429: Forumi
430: Forumi
431: Forumi
432: Coppermine
433: Forumi
434: Forumi
435: Coppermine
436: Coppermine
437: Forumi
438: Coppermine
439: Coppermine
440: Naslovna
441: Naslovna
442: Coppermine
443: Forumi
444: Coppermine
445: Forumi
446: Forumi
447: Coppermine
448: Coppermine
449: Coppermine
450: Naslovna
451: Naslovna
452: Forumi
453: Coppermine
454: Coppermine
455: Forumi
456: Forumi
457: Forumi
458: Coppermine
459: Your Account
460: Naslovna
461: Forumi
462: Coppermine
463: Forumi
464: Coppermine
465: Forumi
466: Forumi
467: Your Account
468: Naslovna
469: Forumi
470: Naslovna
471: Forumi
472: Forumi
473: Forumi
474: Coppermine
475: Forumi
476: Naslovna
477: Naslovna
478: Forumi
479: Coppermine
480: Forumi
481: Coppermine
482: Coppermine
483: Coppermine
484: Forumi
485: Forumi
486: Forumi
487: Coppermine
488: Forumi
489: Naslovna
490: Forumi
491: Your Account
492: Naslovna
493: Forumi
494: Coppermine
495: Forumi
496: Forumi
497: Naslovna
498: Naslovna
499: Forumi
500: Forumi
501: News
502: Naslovna
503: Naslovna
504: Forumi
505: Forumi
506: Forumi
507: Forumi
508: Naslovna
509: Naslovna
510: Forumi
511: Forumi
512: Forumi
513: Forumi
514: News
515: Naslovna
516: Coppermine
517: Forumi
518: Forumi
519: Coppermine
520: Forumi
521: Forumi
522: Forumi
523: Forumi
524: Forumi
525: Forumi
526: Naslovna
527: Forumi
528: Forumi
529: Forumi
530: Forumi
531: Forumi
532: Forumi
533: Forumi
534: Forumi
535: Your Account
536: Naslovna
537: Forumi
538: Coppermine
539: Forumi
540: Forumi
541: Forumi
542: Forumi
543: Naslovna
544: Naslovna
545: Forumi
546: Naslovna
547: Naslovna
548: Naslovna
549: Forumi
550: Forumi
551: Forumi
552: Coppermine
553: Coppermine
554: Coppermine
555: Forumi
556: Coppermine
557: Forumi
558: Naslovna
559: Coppermine
560: Naslovna
561: Forumi
562: Forumi
563: Coppermine
564: Forumi
565: Coppermine
566: Naslovna
567: Coppermine
568: Forumi
569: Forumi
570: Naslovna
571: Forumi
572: Forumi
573: Forumi
574: Forumi
575: Forumi
576: Coppermine
577: Coppermine
578: Forumi
579: Forumi
580: Coppermine
581: Naslovna
582: Forumi
583: Forumi
584: Forumi
585: Coppermine
586: Coppermine
587: Forumi
588: Forumi
589: Coppermine
590: Coppermine
591: Forumi
592: Forumi
593: Coppermine
594: Forumi
595: Forumi
596: Coppermine
597: Forumi
598: Forumi
599: Forumi
600: Naslovna
601: Coppermine
602: Forumi
603: Forumi
604: Forumi
605: Coppermine
606: Forumi
607: Forumi
608: Forumi
609: Forumi
610: Forumi
611: Forumi
612: Coppermine
613: Coppermine
614: Your Account
615: Coppermine
616: Naslovna
617: Forumi
618: Forumi
619: Naslovna
620: Naslovna
621: Forumi
622: Forumi
623: Coppermine
624: Forumi
625: Forumi
626: Forumi
627: Forumi
628: Forumi
629: Forumi
630: Forumi
631: Forumi
632: Forumi
633: Forumi
634: Naslovna
635: Forumi
636: Naslovna
637: Forumi
638: Naslovna
639: Coppermine
640: Coppermine
641: Forumi
642: Forumi
643: Coppermine
644: Forumi
645: Coppermine
646: Coppermine
647: Forumi
648: Coppermine
649: Forumi
650: Forumi
651: Forumi
652: Naslovna
653: Forumi
654: Forumi
655: Forumi
656: Coppermine
657: Coppermine
658: Naslovna
659: Forumi
660: Forumi
661: Forumi
662: Coppermine
663: Naslovna
664: Forumi
665: Coppermine
666: Forumi
667: Forumi
668: Naslovna
669: Forumi
670: Forumi
671: Forumi
672: Naslovna
673: Your Account
674: Forumi
675: Forumi
676: Forumi
677: Forumi
678: Coppermine
679: Naslovna
680: Forumi
681: Forumi
682: Forumi
683: Forumi
684: Forumi
685: Forumi
686: Forumi
687: Coppermine
688: Coppermine
689: Forumi
690: Forumi
691: Forumi
692: Forumi
693: Coppermine
694: Coppermine
695: Forumi
696: Forumi
697: Forumi
698: Forumi
699: Forumi
700: Forumi
701: Naslovna
702: Coppermine
703: Forumi
704: Forumi
705: Coppermine
706: Naslovna
707: Coppermine
708: Naslovna
709: Forumi
710: Coppermine
711: Naslovna
712: Coppermine
713: Forumi
714: Forumi
715: Naslovna
716: Coppermine
717: Forumi
718: Forumi
719: Forumi
720: Forumi
721: Naslovna
722: Naslovna

Online uprava:

Nema upravnih članova online!
 


Posećenost
Imali smo
134382048
posećenih stranica od
January 2005
 

Forumi › AKVARIJUMSKA TEHNIKA I OSTALE POTREPŠTINE › Staklo, grejači, svetlo i sva ostala tehnika potrebna za održavanje akvarijuma › Izvori svetla u akvaristici


Idi na stranu: 1, 2  Sledeća
Napiši novu temu   Odgovori na poruku   Odštampaj stranicu     ForumStaklo, grejači, svetlo i sva ostala tehnika potrebna za održavanje akvarijuma Pogledaj prethodnu temu  Pogledaj sledeću temu  
Izvori svetla u akvaristici  Pošalji
Poslato: Uto Dec 20, 2005 11:13 am
Odgovori sa citatom Nazad na vrh

Pridružio se: Jan 28, 2005
Poruke: 1046
Lokacija: Beograd
CLOSE
Pogledaj profil korisnika Foto galerija

Peca
Moderator


Zakoni nauke o svetlosti, zakon o pravolinijskom prostiranju svetlosti, zakon refleksije (odbijanja zraka) i zakon refrakcije (prelamanja zraka pri prelazu iz jedne sredine u drugu) se lako mogu naći u svakodnevnim primerima iz akvaristike. Pored ovih zakona, za priču o izvorima svetla najznačajnija je elektromagnetna teorija zračenja po Klerku Maksvelu (Clark Maxwell). Po ovoj teoriji sve talasne pojave, od naizmenične struje, radio talasa, radarskih zraka, toplotnog zračenja, svetlosti, ultraljubičastih zraka, X-zraka, do atomskog i kosmičkog zračenja su povezane u jedan brojni niz talasnih dužina. Nas zanima mali deo ovog niza, koji se nalazi u oblasti između talasnih dužina 10-6 i 10-7, odnosno od 380 do 720 nm (nanometara) i predstavlja vidljivo svetlo. Mi sunčevo svetlo vidimo kao belo, dok je ono zapravo sastavljeno iz svih boja spektra koje se nalaze u ovom opsegu. Ukoliko u svetlu ima malo više crvene i žute boje, ono je toplije, dok više plave dovodi do pojave hladnijeg svetla. To se može izraziti preko temperature boje svetla, označene u stepenima kelvina (K). Ta temperatura ne predstavlja toplotnu temperaturu, već je rezultat eksperimenta koji je izveo britanski naučnik po kome je i dobila ime. On je zagrevao karbonsku kocku (kao najtamnije moguće telo) i beležio promene u boji tog crnog tela u odnosu na temperaturu zagrevanja. U početku, pri manjoj temperaturi, kocka je počela da svetli prljavom crvenkasto/žutom svetlošću (3500K), dok je daljim zagrevanjem prešla u beličasto plavu boju (6000K). Sunčevo belo svetlo ima temeperaturu zračenja od 6000K.
Temperaturu svetla možemo izraziti i kao odnos između crvenog i plavog dela spektra. Sa 6000K, taj je odnos identičan. Upravo je ta boja svetla od 6000K prisutnau u toku popdneva u periodu od nekoliko sati kada su biljke najaktivnije. To je temperatura svetla na površini vode. kako plavi svetlosni talasi imaju veću energiju od ostalih, oni prodiru dublje kroz vodu, tako da na dubini od 5 metara imamo tempertauru svetla od 8000K, dok je na dubini od 20 metar ta temperatura 12.000K.
Ovde neće biti priče o parametrima poput lumena i lux-a, jer su oni mere svetla vezane za percepciju ljudskog oka. Za nas je mnogo bitnije da znamo šta su temperatur boje svetla i PAR (Photosynthetically Available Radiation), odnosno koliko imamo raspoloživog svetla za biljke i korale. PAR predstavlja broj fotona koji pogađaju određenu oblast i meri se u mikromolima po metru kvadratnom u jednoj sekundi. Npr, za koralni akvarijum je dovoljno imati očitavanje od 150 PAR na dnu akvarijuma, odnosno 200 PAR na površini.
Takođe treba imati u vidu i neke variabile, kao što je udaljenje izvora svetla od površine vode. Ako se lampa udalji duplo od površine vode, dobijamo 4 puta veću površinu osvatljavanja, ali i za četvrtinu slabiji intenzitet. Univerzalno odstojanje lampi od površine vode bi bilo 20-ak cm, ali uvek treba pročitati u uputstvu proizvođača njihovu preporuku.





U ovom delu ću objasniti osnovne izvore svetlosti koje se mogu naći u primeni u akvaristici.

Prirodno svetlo
Iako je ovo izvor koji ribe i biljke koriste u prirodi, on nije dovoljan za naše akvarijume. Kao prvo, svetlo treba da ulazi u akvarim sa gornje strane (gde obično imamo poklopce) a ne sa bočnih strana. Nemoguće ga je kontrolisati i možda najvažnije, zavisi od mesta u kome stanujemo i samog položaja stana, tj. prozora.

Zračenje iz zagrejanog tela:
1) Sijalice sa užarenim vlaknom su osnovni izvor veštačkog svetla i osnovni nedostaci su im u svetlosti relativno slabog intenziteta i nedovoljnog emisionog spektra. To su nama svima poznate "obične" sijalice, koje imaju temperaturu svetla od oko 2850 - 2900K. Jadna od glavnih kakrakteristika im je u tome da emituju veliku količinu toplote. To u nekim slučajevima može biti od koristi, ali je uglavnom smetnja. Životni vek ovih sijalica je oko 1000 časova rada, ali ukoliko se ne gase mogu da rade godinama, što nama za akvarističku upotrebu nije od koristi.
2) Halogene sijalice takođe imaju užareno volframovo vlakno (nit). Veoma su slične klasičnim sijalicama, ali im je efekat iskorišćenja energije zračenja povoljniji. Ovde se kao balon za sijalicu koristi kvarcno staklo koje je otpornije na visoke temperature. One u svom sastavu imaju i jod koji se nakon gašenja i hlađenja sijalice taloži na volfram. Halogena sijalica ima belje i blještavije svetlo od obične sijalice za oko 25-30%, dok joj je balon manjih dimenzija. Temperatura zračenja svetlosti kod ovih sijalica je 3000 - 3500K. Životni vek ovih sijalica je oko 2000 časova rada.


Zračenje iz atoma:
3) Fluorescentne cevi su izvor svetlosti nastao električnim pražnjenjem u jonizovanim gasovima. Ove cevi se pune plemenitim gasovima i za njihov rad je neophodan uređaj za startovanje i stalni radni napon (svima nama poznate prigušnice i starteri). Sastoje se od anode i katode koje se nalaze na suprotnim krajevima staklene cevi. Unutrašnjost cevi je obložena sa fosfornim slojem koji pokretan ultraljubičastim zračenjem, nastalim jonizacijom, daje vidljivo svetlo. Upravo hemijski sastav tog sloja fosfora određuje boju svetla jedne lampe. Ove sijalice treba menjati na svakih 6 meseci do godinu dana. Postoji više tipova fluorescentnih cevi koji se razlikuju po fizičkoj veličini, sastavo fosfornog sloja i snazi. Za akvaristiku su najznačajnije cevi sa oznakama T8 i T5.

T8 i T5 fluorescentne sijalice
Slovo T označava da je u pitanju fluorescentna cev, dok je broj iza oznaka za prečnik cevi izražen u osminama inča. T8 je cev debljine 8/8 inča, odnosno 26mm, dok je T5 cev debljine 5/8 inča, tj. 16mm. Postoje još i T6 i T12 sijalice. T5 cevi su novijeg datuma i za akvaristiku se rade kao HO (high output) lampe, koje daju svetlo jačeg intenziteta od standardnih lampi iste dužine. Sa novijim, T5 lampame se koriste elektronske (digitalne) prigušnice, koje imaju niz prednosti u odnosu na magnetne prigušnice. Start lampe je brži, napajanje stabilnije, radni vek lampe je duži, potrošnja struje je manja i radna temperatura elektronskih prigušnica je niža. Magnetne pričušnice se greju do 120°C, dok se elektronske prigušnice greju do (u zavisnosti od proizvođača) 50-70°C.


Za akvarističku upotrebu mogu se koristi razne neakvarističke cevi kao što su "Daylight"i "Full spectrum" ali su za nas bolje specijalno rađene lampe poput poznate Sylvania "Gro-Lux" (koja je pre svega rađena za rast biljaka). Među kvalitetne fluorescentne cevi se ubrajaju i "Tri-Phosphor" cevi, sa trostrukim slojem fosfora koji obezbeđuju pikove u namenski određenim delovima spektra. Značajne su i "Actinic" lampe koje emituju svetlo iz plavog dela spektra, koje nedostaje u standardnim lampama. One nemaju nekog značajnog uticaja na biljke iz slatkovodnih akvarijuma, dok su od značaja za razvoj zooksantela (zooxanthellae) algi neophodnih za rast korala i drugih invertebrata. Temperatura zračenja svetlosti kod fluorescentnih cevi je od 3000-10.000K.
4) Metal halogenidne lampe ili jod-galijum-živine lampe, nastale su od starijih cevi sa živinim parama, koje su se koristile kao izvor visoko aktinične svestlosti. Proizvode se kao standardne MH i kao MH HQI (sa kolornom korekcijom) verzije. HQI lampe imaju spektar koji najbolje simulira sunčevo svetlo, dok standardna MH lampe imaju dosta žutog spektra. MH lampe su postale nezaobilazne u dubokim akvarijumima i što je akvarijum dublji, potreba za jačim MH lampama raste. Koriste se i u jako zaseđenim slatkovodnim i u reef akvarijumima. Za razliku od fluorescentnih cevi koje prave difuzno svetlo, MH lampe omogućavaju efekat "svetlucanja talasa" koji je veoma prijatan za ljudsko oko. Nije poznat pozitivan uticaj ovog efekta na korale u morskim akvarijumima. Ove lampe imaju jednu potencijalnu opasnost, a to je pregrevanje akvarijumske vode. Kućišta za MH lampe uglavnom imaju ventilatore, a poželjno je redovno proveravati temperaturu vode. Temperatura zračenja svetlosti kod metal halogenidnih lampi je od 3500-20.000K. Životni vek ovih sijalica je oko 6000 - 10.000 časova rada.



Nemoguće da jedna lampa replicira sunčevo svetlo u celom svom vidljivom spektru i visokom intenzitetu. Iz tog razloga se na tržištu pojavlje veliki broj lampi različitih namena, čijom kombinacijom možemo dosta dobro da pokrijemo zahteve stanovnika naših akvarijuma. Tako imamo lampe koje imaju namenu da ističu boje kod riba, lampe koje stimulišu rast biljaka i imaju toplo, crvenkasto svetlo za fotosintezu, lampe sa belim svetlom jakog intenziteta za morske akvarijume, plave lampre za morske akvarijume sa aktiničnim svetlom koje prodire u dublje akvarijume...
Samo sa odgovarajućim svetlom biljke su sposobne da koriste ugljenik iz CO2. Za same ribe izbor svetla nema nekog posebnog značaja. Dakle, glavna uloga svetla jeste da obezbedi proces fotosinteze kod biljaka i algi, kao i da akviristima stvori sliku akvarijuma i njogovog živog sveta što prijatnijom.




Fluorescentno svetlo je najekonomičniji način osvetljavanja akvarijuma i predstavlja razuman kompromis između cene i kvaliteta. Same cevi nisu previše skupe, lampe mogu dugo da traju a samo svetlo je atraktivno. Zagrevanje akvarijuma ovim lampama je manje nego ostalim izvorima svetlosti.
Još jedan deo opreme, koji je u sklopu izvora svetla, ima veliki značaj. U pitanju su odsijači (engl. reflector) koji nam pomažu da se rasuto svetlo sabere i usmeri ka površini vode. Ovde imamo primenu zakona o pravolinijskom prostiranju svetlosti, kao i zakona refleksije. Svetlo se oko lampe prostire jednako i ka površini vode kao i na gore, u suprotnom smeru od površine vode. Tako imamo značajan gubitak svetla, koji možemo smanjiti korišćenjem odsijača. Sistemi DIY nisu preporučljivi u ovom slučaju, jer se koriste uglavnom u aluminijumske folije, koje se pri postavljanju lome i nastaje mnogo sitnih površina koje reflektuju svetlo (u tom slučaju nemamo kontrolu nad raflektovanim zracima) ili belo bojene povšine. Po nekim tabelama ravne bele površine, kao difuzne, reflektuju oko 85-93% svetla. To znači da se zraci odbijaju od ovih površina pod više različitih uglova. Takođe vremeno žute i potrebno ih je ponovo farbati. Fabrički projektovani i izrađeni odsijači su rađeni od nerđajućeg materijala i nemaju nikakve nepravilnosti ne svojoj površini koja se ponaša kao ogledalo, odnosno pravilno odbija zrake svetla.

Re: Izvori svetla u akvaristici  Pošalji
Poslato: Uto Dec 20, 2005 1:03 pm
Odgovori sa citatom Nazad na vrh

Pridružio se: Feb 27, 2005
Poruke: 2141
Lokacija: novi beograd
CLOSE
Pogledaj profil korisnika Foto galerija

krcko
Aqua maniac


Bas si se lepo raspisao.Svaka cast za tekst i korisna objasnjenja.Pozdrav

_________________
krcko

Re: Izvori svetla u akvaristici  Pošalji
Poslato: Uto Dec 20, 2005 1:27 pm
Odgovori sa citatom Nazad na vrh

Pridružio se: Feb 20, 2005
Poruke: 1595
Lokacija: Beograd, Srbija
CLOSE
Pogledaj profil korisnika Foto galerija

Mrvica
Moderator


Korisno i lepo napisano, pogotovu što neki i dalje na svetlo gledaju samo kroz količinu W sijalica, a ne i kroz kvalitet istih.

Re: Izvori svetla u akvaristici  Pošalji
Poslato: Uto Dec 20, 2005 1:46 pm
Odgovori sa citatom Nazad na vrh

Pridružio se: Jan 27, 2005
Poruke: 1207
Lokacija: munZe, Srbija
CLOSE
Pogledaj profil korisnika Foto galerija

Buca
Moderator


Lepo, lepo. Sad će valjda mnogima biti stvari jasnije kad je svetlo u pitanju i njegov uticaj.

_________________
" Stotinama godina ljudi su verovali da daždevnjak u bunaru znači da je voda zdrava i za piće, i svo to vreme niko se nije zapitao gde zapravo daždevnjaci idu u toalet "
Terry Pratchett, Reaper Man

Re: Izvori svetla u akvaristici  Pošalji
Poslato: Uto Dec 20, 2005 1:49 pm
Odgovori sa citatom Nazad na vrh

Pridružio se: Avg 31, 2005
Poruke: 702
Lokacija: Beograd
CLOSE
Pogledaj profil korisnika

A.T.
Član


Svaka čast Peco na uloženom trudu (posebno na ilustrovanom delu teme). Jel' mi se samo čini il' ti je struka vezana za oblast fizike? Razz
Dobar tekst!

Pozdrav!

Re: Izvori svetla u akvaristici  Pošalji
Poslato: Uto Dec 20, 2005 2:10 pm
Odgovori sa citatom Nazad na vrh

Pridružio se: Jun 07, 2005
Poruke: 157
Lokacija: Novi Sad
CLOSE
Pogledaj profil korisnika

biker
Član


Stvarno svaka cast Laughing

Re: Izvori svetla u akvaristici  Pošalji
Poslato: Uto Dec 20, 2005 3:55 pm
Odgovori sa citatom Nazad na vrh

Pridružio se: Dec 19, 2005
Poruke: 25
Lokacija: Pula
CLOSE
Pogledaj profil korisnika MSN messenger Foto galerija

kkliba
Član


Shocked Svaka čast ovo je stvarno profesionalno objašnjeno i detaljno opisano u svim pogledima.

Re: Izvori svetla u akvaristici  Pošalji
Poslato: Uto Feb 14, 2006 12:46 am
Odgovori sa citatom Nazad na vrh

Pridružio se: Mar 03, 2005
Poruke: 103
Lokacija: Subotica
CLOSE
Pogledaj profil korisnika Foto galerija

Dzordz
Član


Tekst je odličan.

Mene samo nešto buni Embarassed Dolazim do zaključka da neonke Sylvania Aquastar 10.000 K (koje se najčešće mogu kupiti) nisu najsretnije rešenje za slatkovodni akvarijum. Razgovarao sam drugom kojem je hobi ronjenje i objašnjavao mi je:" da se jasno vidi kako dubina raste određene boje se gube tj na određenim dubinama nestaje plava, crvena...". Ako se izbor svede na neonke čija je temperatura boje svetla 6000K kako doći do potrebnog broja neonki za željenu litražu? Nadam se da je pitanje razumljivo, jer recimo kod mene trenutno sve štima ali za sada imam biljke koje spadaju u kategoriju slabije zahtevnih a eksperimenti po pitanju osvetljenja su veoma skupi.

Re: Izvori svetla u akvaristici  Pošalji
Poslato: Uto Feb 14, 2006 9:49 am
Odgovori sa citatom Nazad na vrh

Pridružio se: Feb 27, 2005
Poruke: 2141
Lokacija: novi beograd
CLOSE
Pogledaj profil korisnika Foto galerija

krcko
Aqua maniac


Ovaj izbor u mnogome zavisi od dubine-visine vodenog stuba u akvarijumu. Uvek je bolje predvideti veci broj svetlosnih tela, i onda ce se lakse pronaci odgovarajuci intenzitet za Vase uslove. Jako je neprijatno dodatno dodavati nove elemente, pogotovu ako smo tesni sa prostorom u poklopcu.Pozdrav

_________________
krcko

Re: Izvori svetla u akvaristici  Pošalji
Poslato: Uto Feb 14, 2006 10:14 am
Odgovori sa citatom Nazad na vrh

Pridružio se: Jan 28, 2005
Poruke: 1046
Lokacija: Beograd
CLOSE
Pogledaj profil korisnika Foto galerija

Peca
Moderator


Pa Aquastar lampe se mogu koristiti u obe vrste akvarijuma, ali su prvenstveno namenjene morskoj akvaristici. Imaju pikove u plavom i crvenom spektru, za razliku od njihove Coralstar lampe, koja je isključivo u aktiničnom delu svetla. Takva, plava lampa pogoduje rastu zooxantela, koje žive u simbiozi sa morskim invertebratama. Aquastar je dobra za rast korala, zbog svog plavog dela spektra, ali i za rast zahtevnijih biljaka zbog crvenog dela spektra. Ona je, takođe, u UVA spektru. Dakle, može se koristiti za slatkovodnu akvaristiku, tamo gde je potreban veći intenzitet svetla, kao što su dublji akvarijumi ili zahtevnije biljke.
Što se tiče dubine vode i vidljivog svetla, plava prodire najdublje, tj. poslednja se gubi.

Re: Izvori svetla u akvaristici  Pošalji
Poslato: Uto Feb 14, 2006 12:41 pm
Odgovori sa citatom Nazad na vrh

Pridružio se: Jan 27, 2005
Poruke: 1207
Lokacija: munZe, Srbija
CLOSE
Pogledaj profil korisnika Foto galerija

Buca
Moderator


Kod spektra neonke od 10K i spektra od 6K vidljiva je razlika i golim okom. 10K vuče na jarku belu boju, dok je 6K pomalo prljavo belo, čak bi neko rekao žućkasto svetlo, ako se ne varam.

10k svetlo u slatkovodnoj je prisutno ukoliko ne želiš da praviš tkz tamne vode, jer sama boja tamnih voda je zapravo žućkasta. Mada dosta ljudi ne shvata da je to ribama i biljkama koje u prirodi rastu i žive u takvim vodama sasvim ok, poput efekta koji pravi mangrov bojeći vodu, tako je svetlo u rasponu od 4,5K do 6K najidealnije za takve akvarijume.

Sa 10K spektrom u slatkovodnoj dobijaš efekat boje vode poput čistog i prozirnog planinskog potoka, rečice, ili pak plitkih voda afričkih jezera. Kod dubljih voda istih dobijaš već plavi spektar poput mora. Otuda nije čudo da su u Nemačkoj poslednjih godina, svi koji drže afričke jezeraše dodali i po jednu plavu morsku neonku u akvarijum.

_________________
" Stotinama godina ljudi su verovali da daždevnjak u bunaru znači da je voda zdrava i za piće, i svo to vreme niko se nije zapitao gde zapravo daždevnjaci idu u toalet "
Terry Pratchett, Reaper Man

Re: Izvori svetla u akvaristici  Pošalji
Poslato: Sre Feb 15, 2006 11:18 am
Odgovori sa citatom Nazad na vrh

Pridružio se: Jan 22, 2006
Poruke: 47
Lokacija: Banja Koviljaca
CLOSE
Pogledaj profil korisnika MSN messenger Foto galerija

Ruki
Član


Posto Dzordz rece da sylvanija nije najsretnije resenje, da li bi mogao u slucaju nje jedan dimer da pomogne i da "utisa" svetlo?

_________________
De facto,de jure!

Re: Izvori svetla u akvaristici  Pošalji
Poslato: Sre Feb 15, 2006 1:21 pm
Odgovori sa citatom Nazad na vrh

Pridružio se: Jan 27, 2005
Poruke: 1207
Lokacija: munZe, Srbija
CLOSE
Pogledaj profil korisnika Foto galerija

Buca
Moderator


To ti je malo skupa varijanta, mnogo jeftinije ti izađe da zameniš neonku ako nisi zadovoljan sa njom. Ali kao što Peca reče, nije nikakav veliki problem što je sijalica od 10k K.

_________________
" Stotinama godina ljudi su verovali da daždevnjak u bunaru znači da je voda zdrava i za piće, i svo to vreme niko se nije zapitao gde zapravo daždevnjaci idu u toalet "
Terry Pratchett, Reaper Man

Re: Izvori svetla u akvaristici  Pošalji
Poslato: Sre Feb 15, 2006 2:06 pm
Odgovori sa citatom Nazad na vrh

Pridružio se: Mar 03, 2005
Poruke: 103
Lokacija: Subotica
CLOSE
Pogledaj profil korisnika Foto galerija

Dzordz
Član


Što se tiče Sylvanie 10000K, dugo je koristim ali samo u kombinaciji sa svetlima nize temp. boje sam postigao napredak kod biljaka. Ona mi je još u funkciji ali samo zbog vizuelnog efekta. To je samo moje iskustvo jer slazem se da ne škodi ali i dalje mislim da su svetla do 6000K mnogo korisnija za slatkovodnu akvaristiku.
Bilo bi dobro da neko napiše na kojim dubinama uglavnom rastu akvarijumske biljke? Ne bih da ispadnem smešan ali zraci imaju talasnu duzinu, a biljni svet slatkovodnih voda u odnosu na morski se nalazi na
mnogo manjim dubinama. Zbog toga mislim da je spektar boja koje emituju sijalice od 2850K-6000K za slatkovodnu akvaristiku od najvećeg značaja.

Re: Izvori svetla u akvaristici  Pošalji
Poslato: Sre Feb 15, 2006 8:57 pm
Odgovori sa citatom Nazad na vrh

Pridružio se: Jan 27, 2005
Poruke: 1207
Lokacija: munZe, Srbija
CLOSE
Pogledaj profil korisnika Foto galerija

Buca
Moderator


Da, ali standardne sijalice imaju puno loših osobina u akvarijumu i treba ih koristiti samo u kombinaciji sa neonkama i da ne rade preterano dugo vremena.

Da nabrojim neke: loše podnose vlagu, zrače puno toplote i zagrevaju se preterano ( što je ok u lusteru ali ne i u haubi ), smatra se da mogu da dovedu do preteranog rasta algi i veći su potrošači od neonki.

_________________
" Stotinama godina ljudi su verovali da daždevnjak u bunaru znači da je voda zdrava i za piće, i svo to vreme niko se nije zapitao gde zapravo daždevnjaci idu u toalet "
Terry Pratchett, Reaper Man

Prikaži poruke iz poslednjih:   
Napiši novu temu   Odgovori na poruku   Odštampaj stranicu     ForumStaklo, grejači, svetlo i sva ostala tehnika potrebna za održavanje akvarijuma Sva vremena su GMT + 1 sat
Idi na stranu: 1, 2  Sledeća
Strana 1 od 2


Skoči na:  
Ne možeš pisati nove teme u ovom forumu
Ne možeš odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možeš menjati svoje poruke u ovom forumu
Ne možeš brisati svoje poruke u ovom forumu
Ne možeš glasati u ovom forumu
Ne možeš da prikačiš fajlove na ovaj Forum
Ne možeš da skidaš fajlove sa ovog foruma