Akvaristika    
Dobrodošli Please Register or Login  

Sadržaj:
 


Korisnički Info

Dobrodošli Anonimni


Članovi:
Najnoviji: Aleksandra995
Novih danas: 0
Novih juče: 0
Ukupno: 3741

Ljudi Online:
Članovi: 0
Posetioci: 722
Ukupno: 722
Ko je gde:
 Posetioci:
01: Your Account
02: Coppermine
03: Coppermine
04: Forumi
05: Forumi
06: Forumi
07: Forumi
08: Coppermine
09: Naslovna
10: Coppermine
11: Naslovna
12: Coppermine
13: Forumi
14: Forumi
15: Forumi
16: Naslovna
17: Forumi
18: Forumi
19: Naslovna
20: Coppermine
21: Forumi
22: Coppermine
23: Forumi
24: Naslovna
25: Forumi
26: Forumi
27: Forumi
28: Coppermine
29: Coppermine
30: Naslovna
31: Forumi
32: Your Account
33: Coppermine
34: Your Account
35: Naslovna
36: Forumi
37: Forumi
38: Forumi
39: Forumi
40: Naslovna
41: Forumi
42: Forumi
43: Your Account
44: Naslovna
45: Forumi
46: Forumi
47: Forumi
48: Naslovna
49: Forumi
50: Forumi
51: Forumi
52: Coppermine
53: Coppermine
54: Forumi
55: Coppermine
56: Forumi
57: Forumi
58: Naslovna
59: Forumi
60: Forumi
61: Coppermine
62: Naslovna
63: Forumi
64: Naslovna
65: Coppermine
66: Coppermine
67: Forumi
68: Forumi
69: Forumi
70: Coppermine
71: Forumi
72: Forumi
73: Forumi
74: Forumi
75: Forumi
76: Forumi
77: Coppermine
78: Your Account
79: Forumi
80: Forumi
81: Forumi
82: Forumi
83: Forumi
84: Forumi
85: Forumi
86: Naslovna
87: Forumi
88: Coppermine
89: Forumi
90: Your Account
91: Forumi
92: Forumi
93: Forumi
94: Forumi
95: Forumi
96: Coppermine
97: Forumi
98: Forumi
99: Forumi
100: Forumi
101: Naslovna
102: Coppermine
103: Forumi
104: News
105: Forumi
106: Forumi
107: Coppermine
108: Naslovna
109: Forumi
110: Forumi
111: Forumi
112: Forumi
113: Forumi
114: Coppermine
115: Forumi
116: Forumi
117: Coppermine
118: News
119: Forumi
120: Forumi
121: Forumi
122: Forumi
123: Forumi
124: Coppermine
125: Forumi
126: Coppermine
127: Naslovna
128: Forumi
129: Coppermine
130: Forumi
131: Forumi
132: Forumi
133: Forumi
134: Forumi
135: Forumi
136: Forumi
137: Coppermine
138: Coppermine
139: Forumi
140: Your Account
141: Forumi
142: Coppermine
143: Naslovna
144: Coppermine
145: Coppermine
146: Forumi
147: Forumi
148: Forumi
149: Coppermine
150: Forumi
151: Coppermine
152: Coppermine
153: Forumi
154: Naslovna
155: Forumi
156: Coppermine
157: Coppermine
158: Naslovna
159: Coppermine
160: Coppermine
161: Forumi
162: Forumi
163: Forumi
164: Coppermine
165: News
166: Forumi
167: Forumi
168: Naslovna
169: Coppermine
170: Coppermine
171: Forumi
172: Forumi
173: Forumi
174: Coppermine
175: Coppermine
176: Forumi
177: Forumi
178: Forumi
179: Forumi
180: Forumi
181: Forumi
182: Forumi
183: Forumi
184: Naslovna
185: Forumi
186: Forumi
187: Forumi
188: Coppermine
189: Forumi
190: Naslovna
191: Forumi
192: Forumi
193: Forumi
194: Forumi
195: Forumi
196: Forumi
197: Forumi
198: Naslovna
199: Forumi
200: Forumi
201: Forumi
202: Forumi
203: Forumi
204: Forumi
205: Forumi
206: Forumi
207: Forumi
208: Forumi
209: Naslovna
210: Forumi
211: Coppermine
212: Forumi
213: Forumi
214: Forumi
215: Coppermine
216: Forumi
217: Forumi
218: Coppermine
219: Coppermine
220: Coppermine
221: Naslovna
222: Coppermine
223: Naslovna
224: Forumi
225: Forumi
226: Forumi
227: Naslovna
228: Naslovna
229: Forumi
230: Forumi
231: Coppermine
232: Coppermine
233: Forumi
234: Coppermine
235: Forumi
236: Your Account
237: Coppermine
238: Forumi
239: Coppermine
240: Forumi
241: Forumi
242: Forumi
243: News
244: Forumi
245: Coppermine
246: Forumi
247: Forumi
248: Coppermine
249: Coppermine
250: Forumi
251: Naslovna
252: Naslovna
253: Coppermine
254: Forumi
255: Coppermine
256: Forumi
257: Forumi
258: Naslovna
259: Coppermine
260: Forumi
261: Forumi
262: Coppermine
263: Forumi
264: Forumi
265: Naslovna
266: News
267: Forumi
268: Coppermine
269: Forumi
270: Forumi
271: Forumi
272: Coppermine
273: Forumi
274: Naslovna
275: Forumi
276: Forumi
277: Forumi
278: Forumi
279: Forumi
280: Forumi
281: Coppermine
282: Forumi
283: Naslovna
284: Forumi
285: Forumi
286: Forumi
287: Coppermine
288: Coppermine
289: Forumi
290: Forumi
291: Coppermine
292: Forumi
293: Forumi
294: Forumi
295: Coppermine
296: Forumi
297: Forumi
298: Coppermine
299: News
300: Coppermine
301: Forumi
302: Forumi
303: Forumi
304: Forumi
305: Forumi
306: Forumi
307: Coppermine
308: Forumi
309: Your Account
310: Forumi
311: Forumi
312: Forumi
313: Coppermine
314: Forumi
315: Forumi
316: Coppermine
317: Forumi
318: Naslovna
319: Forumi
320: Forumi
321: Coppermine
322: Naslovna
323: Forumi
324: Naslovna
325: Coppermine
326: Your Account
327: Coppermine
328: Coppermine
329: Forumi
330: Forumi
331: Naslovna
332: Forumi
333: Forumi
334: Coppermine
335: Naslovna
336: Forumi
337: Forumi
338: Forumi
339: Private Messages
340: Coppermine
341: Forumi
342: Forumi
343: Forumi
344: Naslovna
345: Forumi
346: Forumi
347: Forumi
348: Forumi
349: Forumi
350: Coppermine
351: Forumi
352: Forumi
353: Forumi
354: Forumi
355: Coppermine
356: Forumi
357: Forumi
358: Forumi
359: Coppermine
360: Coppermine
361: Forumi
362: Forumi
363: Forumi
364: Forumi
365: Forumi
366: Coppermine
367: Forumi
368: Forumi
369: Coppermine
370: Coppermine
371: Forumi
372: Forumi
373: Forumi
374: Forumi
375: Forumi
376: Forumi
377: Forumi
378: Forumi
379: Forumi
380: Naslovna
381: Forumi
382: Naslovna
383: Forumi
384: Naslovna
385: Forumi
386: Forumi
387: Your Account
388: Forumi
389: Forumi
390: Forumi
391: Forumi
392: Forumi
393: Forumi
394: Forumi
395: Forumi
396: Your Account
397: Forumi
398: Forumi
399: Forumi
400: Forumi
401: Forumi
402: Naslovna
403: Naslovna
404: Forumi
405: Forumi
406: Forumi
407: Forumi
408: Forumi
409: Coppermine
410: Coppermine
411: Coppermine
412: Forumi
413: Forumi
414: Forumi
415: Forumi
416: Coppermine
417: Forumi
418: Forumi
419: Coppermine
420: Forumi
421: Forumi
422: Forumi
423: Forumi
424: Your Account
425: Forumi
426: Forumi
427: Coppermine
428: Forumi
429: Naslovna
430: Forumi
431: Coppermine
432: Coppermine
433: Forumi
434: Naslovna
435: Forumi
436: Forumi
437: Forumi
438: Coppermine
439: Forumi
440: Forumi
441: Forumi
442: Forumi
443: Forumi
444: Forumi
445: Coppermine
446: Forumi
447: Naslovna
448: Forumi
449: Naslovna
450: News
451: Forumi
452: Forumi
453: Forumi
454: Forumi
455: Forumi
456: Coppermine
457: Forumi
458: Coppermine
459: Naslovna
460: Forumi
461: Naslovna
462: Forumi
463: Forumi
464: Forumi
465: Forumi
466: Coppermine
467: Forumi
468: News
469: Forumi
470: Forumi
471: Naslovna
472: Forumi
473: Naslovna
474: Forumi
475: Forumi
476: Forumi
477: Forumi
478: Forumi
479: Forumi
480: Forumi
481: Coppermine
482: Coppermine
483: Coppermine
484: Naslovna
485: Coppermine
486: Coppermine
487: Forumi
488: Naslovna
489: Forumi
490: Coppermine
491: Forumi
492: Forumi
493: Forumi
494: Forumi
495: Forumi
496: Forumi
497: Coppermine
498: Forumi
499: Coppermine
500: Forumi
501: Forumi
502: Forumi
503: Forumi
504: Naslovna
505: Coppermine
506: Forumi
507: Coppermine
508: Forumi
509: Coppermine
510: Forumi
511: Forumi
512: Naslovna
513: Forumi
514: Forumi
515: Coppermine
516: Forumi
517: Coppermine
518: Forumi
519: Coppermine
520: Coppermine
521: Forumi
522: Forumi
523: Coppermine
524: Forumi
525: Forumi
526: Forumi
527: Forumi
528: Forumi
529: Forumi
530: Forumi
531: Coppermine
532: Forumi
533: Forumi
534: Forumi
535: Naslovna
536: Coppermine
537: Forumi
538: Naslovna
539: Sekcije: Akvarijumske biljke,
540: Forumi
541: Forumi
542: Forumi
543: Forumi
544: Forumi
545: Coppermine
546: Forumi
547: Forumi
548: Coppermine
549: Naslovna
550: Forumi
551: News
552: Forumi
553: Forumi
554: Forumi
555: Forumi
556: Forumi
557: Forumi
558: Coppermine
559: Forumi
560: Forumi
561: Forumi
562: Coppermine
563: Naslovna
564: Coppermine
565: Forumi
566: Forumi
567: Forumi
568: Coppermine
569: Naslovna
570: Coppermine
571: Forumi
572: Coppermine
573: Naslovna
574: Forumi
575: Naslovna
576: Forumi
577: Coppermine
578: Forumi
579: Forumi
580: Forumi
581: Forumi
582: Forumi
583: Forumi
584: Coppermine
585: Coppermine
586: Coppermine
587: Sekcije: Akvarijumske biljke,
588: Forumi
589: Forumi
590: Forumi
591: Forumi
592: Forumi
593: Forumi
594: Forumi
595: Forumi
596: Forumi
597: Naslovna
598: Coppermine
599: Your Account
600: Coppermine
601: Coppermine
602: Forumi
603: Forumi
604: Forumi
605: Forumi
606: Naslovna
607: Forumi
608: Forumi
609: Forumi
610: Coppermine
611: Forumi
612: Coppermine
613: Coppermine
614: Your Account
615: Forumi
616: Forumi
617: Forumi
618: Naslovna
619: Forumi
620: Forumi
621: Forumi
622: Forumi
623: Forumi
624: Forumi
625: Naslovna
626: Forumi
627: Coppermine
628: Forumi
629: Coppermine
630: Forumi
631: Forumi
632: Forumi
633: Forumi
634: Forumi
635: Forumi
636: Forumi
637: Coppermine
638: Forumi
639: Private Messages
640: Forumi
641: Forumi
642: Forumi
643: Coppermine
644: Forumi
645: Coppermine
646: Your Account
647: Coppermine
648: Coppermine
649: Forumi
650: Forumi
651: Forumi
652: Forumi
653: Coppermine
654: Forumi
655: Coppermine
656: Naslovna
657: Coppermine
658: Forumi
659: Your Account
660: Forumi
661: Coppermine
662: Naslovna
663: Naslovna
664: Forumi
665: Coppermine
666: Coppermine
667: Forumi
668: Forumi
669: Coppermine
670: Forumi
671: Naslovna
672: Forumi
673: Forumi
674: Coppermine
675: Forumi
676: Naslovna
677: Naslovna
678: Forumi
679: Forumi
680: Forumi
681: Coppermine
682: Coppermine
683: Forumi
684: Forumi
685: Coppermine
686: Forumi
687: Forumi
688: Forumi
689: Naslovna
690: Forumi
691: Forumi
692: Forumi
693: Forumi
694: Forumi
695: Forumi
696: Coppermine
697: Naslovna
698: Naslovna
699: Forumi
700: Forumi
701: Forumi
702: Coppermine
703: Forumi
704: Forumi
705: Forumi
706: Coppermine
707: Coppermine
708: Coppermine
709: Naslovna
710: Forumi
711: Forumi
712: Coppermine
713: Forumi
714: Coppermine
715: Naslovna
716: Forumi
717: Coppermine
718: Naslovna
719: Forumi
720: Coppermine
721: Coppermine
722: Forumi

Online uprava:

Nema upravnih članova online!
 


Posećenost
Imali smo
134447685
posećenih stranica od
January 2005
 

Forumi › AKVARIJUMSKA TEHNIKA I OSTALE POTREPŠTINE › Staklo, grejači, svetlo i sva ostala tehnika potrebna za održavanje akvarijuma › Izvori svetla u akvaristici


Idi na stranu: 1, 2  Sledeća
Napiši novu temu   Odgovori na poruku   Odštampaj stranicu     ForumStaklo, grejači, svetlo i sva ostala tehnika potrebna za održavanje akvarijuma Pogledaj prethodnu temu  Pogledaj sledeću temu  
Izvori svetla u akvaristici  Pošalji
Poslato: Uto Dec 20, 2005 11:13 am
Odgovori sa citatom Nazad na vrh

Pridružio se: Jan 28, 2005
Poruke: 1046
Lokacija: Beograd
CLOSE
Pogledaj profil korisnika Foto galerija

Peca
Moderator


Zakoni nauke o svetlosti, zakon o pravolinijskom prostiranju svetlosti, zakon refleksije (odbijanja zraka) i zakon refrakcije (prelamanja zraka pri prelazu iz jedne sredine u drugu) se lako mogu naći u svakodnevnim primerima iz akvaristike. Pored ovih zakona, za priču o izvorima svetla najznačajnija je elektromagnetna teorija zračenja po Klerku Maksvelu (Clark Maxwell). Po ovoj teoriji sve talasne pojave, od naizmenične struje, radio talasa, radarskih zraka, toplotnog zračenja, svetlosti, ultraljubičastih zraka, X-zraka, do atomskog i kosmičkog zračenja su povezane u jedan brojni niz talasnih dužina. Nas zanima mali deo ovog niza, koji se nalazi u oblasti između talasnih dužina 10-6 i 10-7, odnosno od 380 do 720 nm (nanometara) i predstavlja vidljivo svetlo. Mi sunčevo svetlo vidimo kao belo, dok je ono zapravo sastavljeno iz svih boja spektra koje se nalaze u ovom opsegu. Ukoliko u svetlu ima malo više crvene i žute boje, ono je toplije, dok više plave dovodi do pojave hladnijeg svetla. To se može izraziti preko temperature boje svetla, označene u stepenima kelvina (K). Ta temperatura ne predstavlja toplotnu temperaturu, već je rezultat eksperimenta koji je izveo britanski naučnik po kome je i dobila ime. On je zagrevao karbonsku kocku (kao najtamnije moguće telo) i beležio promene u boji tog crnog tela u odnosu na temperaturu zagrevanja. U početku, pri manjoj temperaturi, kocka je počela da svetli prljavom crvenkasto/žutom svetlošću (3500K), dok je daljim zagrevanjem prešla u beličasto plavu boju (6000K). Sunčevo belo svetlo ima temeperaturu zračenja od 6000K.
Temperaturu svetla možemo izraziti i kao odnos između crvenog i plavog dela spektra. Sa 6000K, taj je odnos identičan. Upravo je ta boja svetla od 6000K prisutnau u toku popdneva u periodu od nekoliko sati kada su biljke najaktivnije. To je temperatura svetla na površini vode. kako plavi svetlosni talasi imaju veću energiju od ostalih, oni prodiru dublje kroz vodu, tako da na dubini od 5 metara imamo tempertauru svetla od 8000K, dok je na dubini od 20 metar ta temperatura 12.000K.
Ovde neće biti priče o parametrima poput lumena i lux-a, jer su oni mere svetla vezane za percepciju ljudskog oka. Za nas je mnogo bitnije da znamo šta su temperatur boje svetla i PAR (Photosynthetically Available Radiation), odnosno koliko imamo raspoloživog svetla za biljke i korale. PAR predstavlja broj fotona koji pogađaju određenu oblast i meri se u mikromolima po metru kvadratnom u jednoj sekundi. Npr, za koralni akvarijum je dovoljno imati očitavanje od 150 PAR na dnu akvarijuma, odnosno 200 PAR na površini.
Takođe treba imati u vidu i neke variabile, kao što je udaljenje izvora svetla od površine vode. Ako se lampa udalji duplo od površine vode, dobijamo 4 puta veću površinu osvatljavanja, ali i za četvrtinu slabiji intenzitet. Univerzalno odstojanje lampi od površine vode bi bilo 20-ak cm, ali uvek treba pročitati u uputstvu proizvođača njihovu preporuku.





U ovom delu ću objasniti osnovne izvore svetlosti koje se mogu naći u primeni u akvaristici.

Prirodno svetlo
Iako je ovo izvor koji ribe i biljke koriste u prirodi, on nije dovoljan za naše akvarijume. Kao prvo, svetlo treba da ulazi u akvarim sa gornje strane (gde obično imamo poklopce) a ne sa bočnih strana. Nemoguće ga je kontrolisati i možda najvažnije, zavisi od mesta u kome stanujemo i samog položaja stana, tj. prozora.

Zračenje iz zagrejanog tela:
1) Sijalice sa užarenim vlaknom su osnovni izvor veštačkog svetla i osnovni nedostaci su im u svetlosti relativno slabog intenziteta i nedovoljnog emisionog spektra. To su nama svima poznate "obične" sijalice, koje imaju temperaturu svetla od oko 2850 - 2900K. Jadna od glavnih kakrakteristika im je u tome da emituju veliku količinu toplote. To u nekim slučajevima može biti od koristi, ali je uglavnom smetnja. Životni vek ovih sijalica je oko 1000 časova rada, ali ukoliko se ne gase mogu da rade godinama, što nama za akvarističku upotrebu nije od koristi.
2) Halogene sijalice takođe imaju užareno volframovo vlakno (nit). Veoma su slične klasičnim sijalicama, ali im je efekat iskorišćenja energije zračenja povoljniji. Ovde se kao balon za sijalicu koristi kvarcno staklo koje je otpornije na visoke temperature. One u svom sastavu imaju i jod koji se nakon gašenja i hlađenja sijalice taloži na volfram. Halogena sijalica ima belje i blještavije svetlo od obične sijalice za oko 25-30%, dok joj je balon manjih dimenzija. Temperatura zračenja svetlosti kod ovih sijalica je 3000 - 3500K. Životni vek ovih sijalica je oko 2000 časova rada.


Zračenje iz atoma:
3) Fluorescentne cevi su izvor svetlosti nastao električnim pražnjenjem u jonizovanim gasovima. Ove cevi se pune plemenitim gasovima i za njihov rad je neophodan uređaj za startovanje i stalni radni napon (svima nama poznate prigušnice i starteri). Sastoje se od anode i katode koje se nalaze na suprotnim krajevima staklene cevi. Unutrašnjost cevi je obložena sa fosfornim slojem koji pokretan ultraljubičastim zračenjem, nastalim jonizacijom, daje vidljivo svetlo. Upravo hemijski sastav tog sloja fosfora određuje boju svetla jedne lampe. Ove sijalice treba menjati na svakih 6 meseci do godinu dana. Postoji više tipova fluorescentnih cevi koji se razlikuju po fizičkoj veličini, sastavo fosfornog sloja i snazi. Za akvaristiku su najznačajnije cevi sa oznakama T8 i T5.

T8 i T5 fluorescentne sijalice
Slovo T označava da je u pitanju fluorescentna cev, dok je broj iza oznaka za prečnik cevi izražen u osminama inča. T8 je cev debljine 8/8 inča, odnosno 26mm, dok je T5 cev debljine 5/8 inča, tj. 16mm. Postoje još i T6 i T12 sijalice. T5 cevi su novijeg datuma i za akvaristiku se rade kao HO (high output) lampe, koje daju svetlo jačeg intenziteta od standardnih lampi iste dužine. Sa novijim, T5 lampame se koriste elektronske (digitalne) prigušnice, koje imaju niz prednosti u odnosu na magnetne prigušnice. Start lampe je brži, napajanje stabilnije, radni vek lampe je duži, potrošnja struje je manja i radna temperatura elektronskih prigušnica je niža. Magnetne pričušnice se greju do 120°C, dok se elektronske prigušnice greju do (u zavisnosti od proizvođača) 50-70°C.


Za akvarističku upotrebu mogu se koristi razne neakvarističke cevi kao što su "Daylight"i "Full spectrum" ali su za nas bolje specijalno rađene lampe poput poznate Sylvania "Gro-Lux" (koja je pre svega rađena za rast biljaka). Među kvalitetne fluorescentne cevi se ubrajaju i "Tri-Phosphor" cevi, sa trostrukim slojem fosfora koji obezbeđuju pikove u namenski određenim delovima spektra. Značajne su i "Actinic" lampe koje emituju svetlo iz plavog dela spektra, koje nedostaje u standardnim lampama. One nemaju nekog značajnog uticaja na biljke iz slatkovodnih akvarijuma, dok su od značaja za razvoj zooksantela (zooxanthellae) algi neophodnih za rast korala i drugih invertebrata. Temperatura zračenja svetlosti kod fluorescentnih cevi je od 3000-10.000K.
4) Metal halogenidne lampe ili jod-galijum-živine lampe, nastale su od starijih cevi sa živinim parama, koje su se koristile kao izvor visoko aktinične svestlosti. Proizvode se kao standardne MH i kao MH HQI (sa kolornom korekcijom) verzije. HQI lampe imaju spektar koji najbolje simulira sunčevo svetlo, dok standardna MH lampe imaju dosta žutog spektra. MH lampe su postale nezaobilazne u dubokim akvarijumima i što je akvarijum dublji, potreba za jačim MH lampama raste. Koriste se i u jako zaseđenim slatkovodnim i u reef akvarijumima. Za razliku od fluorescentnih cevi koje prave difuzno svetlo, MH lampe omogućavaju efekat "svetlucanja talasa" koji je veoma prijatan za ljudsko oko. Nije poznat pozitivan uticaj ovog efekta na korale u morskim akvarijumima. Ove lampe imaju jednu potencijalnu opasnost, a to je pregrevanje akvarijumske vode. Kućišta za MH lampe uglavnom imaju ventilatore, a poželjno je redovno proveravati temperaturu vode. Temperatura zračenja svetlosti kod metal halogenidnih lampi je od 3500-20.000K. Životni vek ovih sijalica je oko 6000 - 10.000 časova rada.



Nemoguće da jedna lampa replicira sunčevo svetlo u celom svom vidljivom spektru i visokom intenzitetu. Iz tog razloga se na tržištu pojavlje veliki broj lampi različitih namena, čijom kombinacijom možemo dosta dobro da pokrijemo zahteve stanovnika naših akvarijuma. Tako imamo lampe koje imaju namenu da ističu boje kod riba, lampe koje stimulišu rast biljaka i imaju toplo, crvenkasto svetlo za fotosintezu, lampe sa belim svetlom jakog intenziteta za morske akvarijume, plave lampre za morske akvarijume sa aktiničnim svetlom koje prodire u dublje akvarijume...
Samo sa odgovarajućim svetlom biljke su sposobne da koriste ugljenik iz CO2. Za same ribe izbor svetla nema nekog posebnog značaja. Dakle, glavna uloga svetla jeste da obezbedi proces fotosinteze kod biljaka i algi, kao i da akviristima stvori sliku akvarijuma i njogovog živog sveta što prijatnijom.




Fluorescentno svetlo je najekonomičniji način osvetljavanja akvarijuma i predstavlja razuman kompromis između cene i kvaliteta. Same cevi nisu previše skupe, lampe mogu dugo da traju a samo svetlo je atraktivno. Zagrevanje akvarijuma ovim lampama je manje nego ostalim izvorima svetlosti.
Još jedan deo opreme, koji je u sklopu izvora svetla, ima veliki značaj. U pitanju su odsijači (engl. reflector) koji nam pomažu da se rasuto svetlo sabere i usmeri ka površini vode. Ovde imamo primenu zakona o pravolinijskom prostiranju svetlosti, kao i zakona refleksije. Svetlo se oko lampe prostire jednako i ka površini vode kao i na gore, u suprotnom smeru od površine vode. Tako imamo značajan gubitak svetla, koji možemo smanjiti korišćenjem odsijača. Sistemi DIY nisu preporučljivi u ovom slučaju, jer se koriste uglavnom u aluminijumske folije, koje se pri postavljanju lome i nastaje mnogo sitnih površina koje reflektuju svetlo (u tom slučaju nemamo kontrolu nad raflektovanim zracima) ili belo bojene povšine. Po nekim tabelama ravne bele površine, kao difuzne, reflektuju oko 85-93% svetla. To znači da se zraci odbijaju od ovih površina pod više različitih uglova. Takođe vremeno žute i potrebno ih je ponovo farbati. Fabrički projektovani i izrađeni odsijači su rađeni od nerđajućeg materijala i nemaju nikakve nepravilnosti ne svojoj površini koja se ponaša kao ogledalo, odnosno pravilno odbija zrake svetla.

Re: Izvori svetla u akvaristici  Pošalji
Poslato: Uto Dec 20, 2005 1:03 pm
Odgovori sa citatom Nazad na vrh

Pridružio se: Feb 27, 2005
Poruke: 2141
Lokacija: novi beograd
CLOSE
Pogledaj profil korisnika Foto galerija

krcko
Aqua maniac


Bas si se lepo raspisao.Svaka cast za tekst i korisna objasnjenja.Pozdrav

_________________
krcko

Re: Izvori svetla u akvaristici  Pošalji
Poslato: Uto Dec 20, 2005 1:27 pm
Odgovori sa citatom Nazad na vrh

Pridružio se: Feb 20, 2005
Poruke: 1595
Lokacija: Beograd, Srbija
CLOSE
Pogledaj profil korisnika Foto galerija

Mrvica
Moderator


Korisno i lepo napisano, pogotovu što neki i dalje na svetlo gledaju samo kroz količinu W sijalica, a ne i kroz kvalitet istih.

Re: Izvori svetla u akvaristici  Pošalji
Poslato: Uto Dec 20, 2005 1:46 pm
Odgovori sa citatom Nazad na vrh

Pridružio se: Jan 27, 2005
Poruke: 1207
Lokacija: munZe, Srbija
CLOSE
Pogledaj profil korisnika Foto galerija

Buca
Moderator


Lepo, lepo. Sad će valjda mnogima biti stvari jasnije kad je svetlo u pitanju i njegov uticaj.

_________________
" Stotinama godina ljudi su verovali da daždevnjak u bunaru znači da je voda zdrava i za piće, i svo to vreme niko se nije zapitao gde zapravo daždevnjaci idu u toalet "
Terry Pratchett, Reaper Man

Re: Izvori svetla u akvaristici  Pošalji
Poslato: Uto Dec 20, 2005 1:49 pm
Odgovori sa citatom Nazad na vrh

Pridružio se: Avg 31, 2005
Poruke: 702
Lokacija: Beograd
CLOSE
Pogledaj profil korisnika

A.T.
Član


Svaka čast Peco na uloženom trudu (posebno na ilustrovanom delu teme). Jel' mi se samo čini il' ti je struka vezana za oblast fizike? Razz
Dobar tekst!

Pozdrav!

Re: Izvori svetla u akvaristici  Pošalji
Poslato: Uto Dec 20, 2005 2:10 pm
Odgovori sa citatom Nazad na vrh

Pridružio se: Jun 07, 2005
Poruke: 157
Lokacija: Novi Sad
CLOSE
Pogledaj profil korisnika

biker
Član


Stvarno svaka cast Laughing

Re: Izvori svetla u akvaristici  Pošalji
Poslato: Uto Dec 20, 2005 3:55 pm
Odgovori sa citatom Nazad na vrh

Pridružio se: Dec 19, 2005
Poruke: 25
Lokacija: Pula
CLOSE
Pogledaj profil korisnika MSN messenger Foto galerija

kkliba
Član


Shocked Svaka čast ovo je stvarno profesionalno objašnjeno i detaljno opisano u svim pogledima.

Re: Izvori svetla u akvaristici  Pošalji
Poslato: Uto Feb 14, 2006 12:46 am
Odgovori sa citatom Nazad na vrh

Pridružio se: Mar 03, 2005
Poruke: 103
Lokacija: Subotica
CLOSE
Pogledaj profil korisnika Foto galerija

Dzordz
Član


Tekst je odličan.

Mene samo nešto buni Embarassed Dolazim do zaključka da neonke Sylvania Aquastar 10.000 K (koje se najčešće mogu kupiti) nisu najsretnije rešenje za slatkovodni akvarijum. Razgovarao sam drugom kojem je hobi ronjenje i objašnjavao mi je:" da se jasno vidi kako dubina raste određene boje se gube tj na određenim dubinama nestaje plava, crvena...". Ako se izbor svede na neonke čija je temperatura boje svetla 6000K kako doći do potrebnog broja neonki za željenu litražu? Nadam se da je pitanje razumljivo, jer recimo kod mene trenutno sve štima ali za sada imam biljke koje spadaju u kategoriju slabije zahtevnih a eksperimenti po pitanju osvetljenja su veoma skupi.

Re: Izvori svetla u akvaristici  Pošalji
Poslato: Uto Feb 14, 2006 9:49 am
Odgovori sa citatom Nazad na vrh

Pridružio se: Feb 27, 2005
Poruke: 2141
Lokacija: novi beograd
CLOSE
Pogledaj profil korisnika Foto galerija

krcko
Aqua maniac


Ovaj izbor u mnogome zavisi od dubine-visine vodenog stuba u akvarijumu. Uvek je bolje predvideti veci broj svetlosnih tela, i onda ce se lakse pronaci odgovarajuci intenzitet za Vase uslove. Jako je neprijatno dodatno dodavati nove elemente, pogotovu ako smo tesni sa prostorom u poklopcu.Pozdrav

_________________
krcko

Re: Izvori svetla u akvaristici  Pošalji
Poslato: Uto Feb 14, 2006 10:14 am
Odgovori sa citatom Nazad na vrh

Pridružio se: Jan 28, 2005
Poruke: 1046
Lokacija: Beograd
CLOSE
Pogledaj profil korisnika Foto galerija

Peca
Moderator


Pa Aquastar lampe se mogu koristiti u obe vrste akvarijuma, ali su prvenstveno namenjene morskoj akvaristici. Imaju pikove u plavom i crvenom spektru, za razliku od njihove Coralstar lampe, koja je isključivo u aktiničnom delu svetla. Takva, plava lampa pogoduje rastu zooxantela, koje žive u simbiozi sa morskim invertebratama. Aquastar je dobra za rast korala, zbog svog plavog dela spektra, ali i za rast zahtevnijih biljaka zbog crvenog dela spektra. Ona je, takođe, u UVA spektru. Dakle, može se koristiti za slatkovodnu akvaristiku, tamo gde je potreban veći intenzitet svetla, kao što su dublji akvarijumi ili zahtevnije biljke.
Što se tiče dubine vode i vidljivog svetla, plava prodire najdublje, tj. poslednja se gubi.

Re: Izvori svetla u akvaristici  Pošalji
Poslato: Uto Feb 14, 2006 12:41 pm
Odgovori sa citatom Nazad na vrh

Pridružio se: Jan 27, 2005
Poruke: 1207
Lokacija: munZe, Srbija
CLOSE
Pogledaj profil korisnika Foto galerija

Buca
Moderator


Kod spektra neonke od 10K i spektra od 6K vidljiva je razlika i golim okom. 10K vuče na jarku belu boju, dok je 6K pomalo prljavo belo, čak bi neko rekao žućkasto svetlo, ako se ne varam.

10k svetlo u slatkovodnoj je prisutno ukoliko ne želiš da praviš tkz tamne vode, jer sama boja tamnih voda je zapravo žućkasta. Mada dosta ljudi ne shvata da je to ribama i biljkama koje u prirodi rastu i žive u takvim vodama sasvim ok, poput efekta koji pravi mangrov bojeći vodu, tako je svetlo u rasponu od 4,5K do 6K najidealnije za takve akvarijume.

Sa 10K spektrom u slatkovodnoj dobijaš efekat boje vode poput čistog i prozirnog planinskog potoka, rečice, ili pak plitkih voda afričkih jezera. Kod dubljih voda istih dobijaš već plavi spektar poput mora. Otuda nije čudo da su u Nemačkoj poslednjih godina, svi koji drže afričke jezeraše dodali i po jednu plavu morsku neonku u akvarijum.

_________________
" Stotinama godina ljudi su verovali da daždevnjak u bunaru znači da je voda zdrava i za piće, i svo to vreme niko se nije zapitao gde zapravo daždevnjaci idu u toalet "
Terry Pratchett, Reaper Man

Re: Izvori svetla u akvaristici  Pošalji
Poslato: Sre Feb 15, 2006 11:18 am
Odgovori sa citatom Nazad na vrh

Pridružio se: Jan 22, 2006
Poruke: 47
Lokacija: Banja Koviljaca
CLOSE
Pogledaj profil korisnika MSN messenger Foto galerija

Ruki
Član


Posto Dzordz rece da sylvanija nije najsretnije resenje, da li bi mogao u slucaju nje jedan dimer da pomogne i da "utisa" svetlo?

_________________
De facto,de jure!

Re: Izvori svetla u akvaristici  Pošalji
Poslato: Sre Feb 15, 2006 1:21 pm
Odgovori sa citatom Nazad na vrh

Pridružio se: Jan 27, 2005
Poruke: 1207
Lokacija: munZe, Srbija
CLOSE
Pogledaj profil korisnika Foto galerija

Buca
Moderator


To ti je malo skupa varijanta, mnogo jeftinije ti izađe da zameniš neonku ako nisi zadovoljan sa njom. Ali kao što Peca reče, nije nikakav veliki problem što je sijalica od 10k K.

_________________
" Stotinama godina ljudi su verovali da daždevnjak u bunaru znači da je voda zdrava i za piće, i svo to vreme niko se nije zapitao gde zapravo daždevnjaci idu u toalet "
Terry Pratchett, Reaper Man

Re: Izvori svetla u akvaristici  Pošalji
Poslato: Sre Feb 15, 2006 2:06 pm
Odgovori sa citatom Nazad na vrh

Pridružio se: Mar 03, 2005
Poruke: 103
Lokacija: Subotica
CLOSE
Pogledaj profil korisnika Foto galerija

Dzordz
Član


Što se tiče Sylvanie 10000K, dugo je koristim ali samo u kombinaciji sa svetlima nize temp. boje sam postigao napredak kod biljaka. Ona mi je još u funkciji ali samo zbog vizuelnog efekta. To je samo moje iskustvo jer slazem se da ne škodi ali i dalje mislim da su svetla do 6000K mnogo korisnija za slatkovodnu akvaristiku.
Bilo bi dobro da neko napiše na kojim dubinama uglavnom rastu akvarijumske biljke? Ne bih da ispadnem smešan ali zraci imaju talasnu duzinu, a biljni svet slatkovodnih voda u odnosu na morski se nalazi na
mnogo manjim dubinama. Zbog toga mislim da je spektar boja koje emituju sijalice od 2850K-6000K za slatkovodnu akvaristiku od najvećeg značaja.

Re: Izvori svetla u akvaristici  Pošalji
Poslato: Sre Feb 15, 2006 8:57 pm
Odgovori sa citatom Nazad na vrh

Pridružio se: Jan 27, 2005
Poruke: 1207
Lokacija: munZe, Srbija
CLOSE
Pogledaj profil korisnika Foto galerija

Buca
Moderator


Da, ali standardne sijalice imaju puno loših osobina u akvarijumu i treba ih koristiti samo u kombinaciji sa neonkama i da ne rade preterano dugo vremena.

Da nabrojim neke: loše podnose vlagu, zrače puno toplote i zagrevaju se preterano ( što je ok u lusteru ali ne i u haubi ), smatra se da mogu da dovedu do preteranog rasta algi i veći su potrošači od neonki.

_________________
" Stotinama godina ljudi su verovali da daždevnjak u bunaru znači da je voda zdrava i za piće, i svo to vreme niko se nije zapitao gde zapravo daždevnjaci idu u toalet "
Terry Pratchett, Reaper Man

Prikaži poruke iz poslednjih:   
Napiši novu temu   Odgovori na poruku   Odštampaj stranicu     ForumStaklo, grejači, svetlo i sva ostala tehnika potrebna za održavanje akvarijuma Sva vremena su GMT + 1 sat
Idi na stranu: 1, 2  Sledeća
Strana 1 od 2


Skoči na:  
Ne možeš pisati nove teme u ovom forumu
Ne možeš odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možeš menjati svoje poruke u ovom forumu
Ne možeš brisati svoje poruke u ovom forumu
Ne možeš glasati u ovom forumu
Ne možeš da prikačiš fajlove na ovaj Forum
Ne možeš da skidaš fajlove sa ovog foruma