Pravo ime cverglana je Ameiurus nebulosus ali se može naći i pod sinonimom Ictalurus nebulosus. Ova riba je kako je već rečeno veštački introdukovana u naše reke i prava je napast ikako za postojeći riblji fond (jer neumorno uništava ikru i riblju mladj ostalih vrsta)tako i za većinu ribolovaca, koja ga mrzi iz dna duše. Jedan od razloga za odbojnost prema cverglanu su verovatno tri oštre bodlje ciji ubodi mogu da izazovu prilicno jake bolove koji potraju i nekoliko sati. Zbog svega toga ga mnogi ribolovci, pa i neki ribolovni strucnjaci svrstavaju u riblji korov.

I on je poreklom iz Amerike a sumnja se da je krivac za njegovo naseljavanje u naše vode jedan od naših "velikih" poznavalaca riba i ribolova (ime neću pominjati). Gde god smo se pravili pametni i remetili prirodne zakonitosti unoseći nove vrste, naprevili bi samo problem. I cverglan je jedan od dokaza ove konsdtatacije.

Cverglan naraste do 55 cm i može težiti preko 2,5 kg.Peco, kažu da je čorba od njega jako ukusna. Naseljava sve nizijske vode Dunavskog sliva. U brzim tekucim vodama je izuzetno redak i radije nastanuje mirnije vode, posebno stajace, kao što su bare, kanali, mrtvaje. U vodama koje naseljava svoja staništa nalazi u delovima sa većom dubinom i dnom koje je puno panjeva, granja, ševara i podvodnog rastinja.

Cverglan je riba koja živi u jatima. Interesantno je da jata obrazuju jedinke istog uzrasta. Kada krene u potragu za hranom, napušta skrovište, i zalazi čak do plićaka. Kod izbora hrane zaista ne bira mnogo. Jede sve ono što može da savlada i proguta, uključujući i žive ribice. Najcešci sadržaj želuca upecanih cverglana čine druge sitne ribe, pužići, školjke, račići i razne vrste vodenih insekata. Čak ga i štuka izbegava mada se ona smatra jednim od njegovih retkih predatora. Mresti se od maja do juna, pri cemu polno zrele ženke izbacuju relativno velik broj jaja (u odnosu na velicinu). Zbog toga se i dogada da brojnost cverglana u vodama koje mu odgovaraju moze dostici zaista impozantne razmere.

Mresti se od maja do juna apolno zrele ženke izbacuju velik broj jaja . Zbog toga se i dogada da brojnost cverglana u vodama koje mu odgovaraju može dostići zaista impozantne razmere koje zabrinjavaju.

Ovu ribu bi trebalo istrebiti iz naših voda ali za sada je enigma... kako. Inače ne muči on samo nas, ima ga i u drugim Evropskim rekama osim Dunava.

tražili ste Cyprinellu lutrensis
grabežljiva riba,koja se proširila diljem slatkovodnih stajačica,mrijesti se u parovima rano prolječe, teritorijalno mužjak čuva gnjezdo i mlade....
a što se tiče veličine viđao sam primjerke mužjaka(koji su veči i istančanijih boja) i do 15 cm...

Smozar ovo na tvojoj slici nije Cyprinella lutrensis već Lepomis gibbosus ili kako je kod nas zovu Sunčica. Još jedna vrsta koja je introdukovana u mnoge naše vode (stajaće i sporotekuće) Pripada familiji Centrarchidae (sunčeve ribe)
kako literatura kaže može narasti i do 40 cm. Najveći primerci koji su sretani u našim vodama su oko 20 cm.

Mala isprika nesmotreno sam pomješao pojmove.. pa nadam se da i neko odluči sunčicu naseliti u svom akvariju
Lepomis gibossus-10-15 cm, max. do 40 cm
Spolno dozrijeva u 2. godini života. Mrijesti se od svibnja do srpnja, a to se može protegnuti i na kolovoz. Ženke odlažu do 5000 jaja u mrijestne jamice koje iskopa mužjak, više ženki odlaže ikru u istu jamicu. Mužjak brižno čuva gnijezdo i potomstvo sve dok ono slobodno ne propliva. Sunčanica se hrani bezkralješnjacima, te ribljom ikrom i mlađi.
U europske vodotoke unesena krajem 19. stoljeća iz Sjeverne Amerike. Vrlo brzo se proširila i danas naseljava gotovo sve vodotoke jadranskog i dunavskog sliva. Osobito je brojna u plićim priobalnim staništima sporo tekućih voda s gustom vegetacijom. Ženka polaže jaja u gnijezdo, koje većinom čuva mužjak, što je čini konkurentnijom u odnosu na ostale vrste. Nije ugrožena.
još jednom isprika...

Pa eto u našim vodama u HR. utvrđeno da i somič nije ono što mi mislimo.
Red: Siluriformes
Porodica: Ictaluridae (Ameiuridae)
Morfologija: Leđna peraja: 1 tvrda šipćica / 6 mekih šipćica;
Prsna peraja: 1 tvrda šipćica / 8 mekih šipćica;
Podrepna peraja 1 / (21-)22-23(-24) šipćica ;
Repna peraja: 18-19 + adipozna peraja.
Vrlo je teško razlikovati ga od vrste Ameiurus melas
Bodlja u leđnoj peraji kod A. nebulosus je nazubljena na stražnjoj (posteriornoj) strani, dok kod A. melas nije. Također se kod A. melas mogu zamijetiti crne linije između perajnih šipćica, te na repnom dijelu tijela svijetliji dio potkovastog oblika, što A. nebulosus nema. Nočni je grabežljivac i hrani se svim vrstama hrane. Mrijesti se u rano proljeće u plitkim vodama koje su ugrijane suncem. Jajašca (do 5000 kom.) polažu u obliku kugle te ih pričvršćuju za supstrat. Proširio se je jako brzo u gotovo sve tipove voda. Njegovo postojanje u našim vodama je u posljednje vrijeme dosta upitno. Nekad se smatralo da samo ova vrsta isključivo dolazi u našim vodama, ali su novija istraživanja pokazala da se radilo o krivoj determinaciji i da u našim vodama većinom dolazi vrsta Ameiurus melas. Unesen je početkom prošlog stoljeća, i to najprije u toplovodne ribnjake, odakle se proširio u otvorene vode, prvenstveno nizinske. Potječe iz Sjeverne Amerike.
Eto malo novijih istraživanja...barem kod nas...

Na ovim prostorima mogu se sresti obe vrste.
Obzirom da često idem na pecanje i obidjem tokom godine popriličan broj ribolovnioh terena biću slobodan da zaključim da se na ovim prostorima ipak češće sreće Ameiurus nebulosus. Eto u najvećem broju slučajeva ja sam do sada retko sretao A. melas-a . Da ove dve vrste mnogi na našim prostorima mešaju to si sasvim u pravu. Ribolovci ko ribolovci ... njih obično ova riba ne zanima pa se i ne trude da ih razlikuju. Trude se jedino da je se što pre otarase i obično skinuta riba sa udice završi negde u travi iza ledja ribolovca.

Predprošle godine jedan moj prijatelj ulovio je primerak oko 1,5 kg ( po mojoj slobodnoj proceni jer nismo imali vagu) To je već kapitalna veličina za naše vode i ujedno je najveći primerak koji sam video uživo. (što ne znači da nema većih)

mislim da se na ovoj slico očituju male razlike....
mada sam i ja uvjeren da se radi(barem na našim istarskim staništima)o A.nebulosusu

Bas se vidi razlika na slikama i sto rece oktopus i ja kao i mnogi drugi pecarosi kada mi sa zakaci na udicu ne obracam paznju koja je vrsta vec samo gledam kako da iz nje iscupam celu udicu koju obicno proguta celu i obavezno posle toga zavrsi u travi iza mojih leda.