![]() |
![]() |
||||
![]() |
![]() |
![]() |
|||
![]() |
Dobrodošli Please Register or Login | ![]() |
![]() |
![]() Dobrodošli Anonimni Članovi: ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() 01: Forumi 02: Forumi 03: Forumi 04: Forumi 05: Forumi 06: Coppermine 07: Coppermine 08: News 09: Forumi 10: Forumi 11: News 12: Forumi 13: Forumi 14: Forumi 15: Coppermine 16: Forumi 17: Forumi 18: Forumi 19: Forumi 20: Forumi 21: Forumi 22: Forumi 23: Forumi 24: Forumi 25: Forumi 26: Forumi 27: Forumi 28: Forumi 29: Naslovna 30: Forumi 31: Forumi 32: Forumi 33: Forumi 34: News 35: Forumi 36: Forumi 37: Coppermine 38: Coppermine 39: Coppermine 40: Forumi 41: Forumi 42: Coppermine 43: Forumi 44: Forumi 45: Forumi 46: Forumi 47: Forumi 48: Forumi 49: Forumi 50: Coppermine 51: Forumi 52: Forumi 53: Forumi 54: Coppermine 55: Forumi 56: Forumi 57: Forumi 58: Forumi 59: Forumi 60: Forumi 61: Forumi 62: Coppermine 63: Forumi 64: Coppermine 65: Forumi 66: Sekcije: Akvarijumske biljke, 67: Forumi 68: Forumi 69: Coppermine 70: Forumi 71: Forumi 72: Your Account 73: Forumi 74: Coppermine 75: Forumi 76: Forumi 77: Forumi 78: Forumi 79: Forumi 80: Forumi 81: Forumi 82: Forumi 83: Forumi 84: Forumi 85: Forumi 86: Coppermine 87: Forumi 88: Forumi 89: Forumi 90: Forumi 91: Coppermine 92: Forumi 93: Forumi 94: Forumi 95: Coppermine 96: Naslovna 97: Naslovna 98: Forumi 99: Forumi 100: Forumi 101: Forumi 102: Forumi 103: Forumi 104: Forumi 105: Forumi 106: Forumi 107: Forumi 108: Forumi 109: Forumi 110: Forumi 111: Forumi 112: Forumi 113: Forumi 114: Forumi 115: Forumi 116: Forumi 117: Your Account 118: Forumi 119: Forumi 120: Forumi 121: Forumi 122: Coppermine 123: Forumi 124: Forumi 125: Forumi 126: Forumi 127: Forumi 128: Naslovna 129: Forumi 130: Coppermine 131: Forumi 132: Forumi 133: Forumi 134: Forumi 135: Forumi 136: Naslovna 137: Coppermine 138: Naslovna 139: Naslovna 140: Coppermine 141: Forumi 142: Naslovna 143: Forumi 144: Forumi 145: Forumi 146: Forumi 147: Naslovna Online uprava: Nema upravnih članova online!
|
Aponogeton ulvaceus (885 ukupno reči u ovom tekstu) (2145 puta pročitano) ![]()
Tekst napisao Octopus Copyright © Akvaristika Sva prava zadrzana. Mogi avaristi pripadnike familije Aponogetonaceae smatraju jednim od najlepših akvarijumskih biljaka. Ovi gosti sa Madagaskara uz pravilnu negu, retko koga ostave ravnodušnim . Uz Aponogeton madagascariensis koji sam već ranije opisao u ovom delu, namenjenom akvarijumskim biljkama, veliku pažnju akvarista privlači i Aponogeton ulvaceus. Ova biljka je dugo poznata u akvaristici i u nju je ušla otprilike u periodu izmedju 1926 i 1930 godinre. Prema podacima kojima raspolažem već 1930 godine ova biljka se mogla sresti u gotovo svim većim botaničkim baštama Evrope. Areal rasprostranjenja u prirodi ubuhvata dosta široku oblast centralnog , zapadnog i severnog Madagaskara. Masovno ramnožavanje ove biljke na farmama koje se bave proizvodnjom akvarijumskoga biilja je dosta teško te se najčešće prodaju krtolice koje su prikupljene na Madagaskaru. Zbog svega toga A. ulvaceus se danas može smatrati ugrožrenom i dosta retkom biljkom u svojoj matičnoj postojbini. Interesantno je da se biljka u prirodi može sresti u stajaćim i brzotekućim vodama. Raste kako u mekim tako i u tvrdim vodama, kako na jarko osvetljnim delovima vodotoka tako i u senovitim delovima. Ovi podaci idu u prilog mojoj konstataciji do se ipak ne radi o naročito zahtevnoj biljci. Jedna od bitnijih stvari koju ne treba smetnuti sa uma pre nego se odlučite da nabavite ovu biljku je da ona zahteva dosta prostora i da se ne preporučuje za male akvarijume. Akvarijumi čija je visina oko 50 cm su dobar izbor jer A.ulvaceus može razviti više od 40 listova čija dužina se kreće od 30 do 60 cm. Listovi u idealnim uslovima mogu dostići i do 8 cm u širinum, Mada su načešće široki od 3 do 5 cm. U širinu, sama biljka može narasti shodno svemu tome i do 40 cm, te tu činjenicu nikako ne smamo gubiti iz vida prilikom odredjivanja mesta na kome će biti posadjena. Najčešće se sadi centralno, nikako blizu zidova akvarijuma (ni zadnjih, ni bočnih).
Nežni, blago uvijeni, gotovo prozračni listovi ove biljke su pravo osveženje u odnosu na najčešće, nešto tamnije nijanse karakteristične za većinu drugih biljaka. Ma koliko vam izgledao nežan, kao što već pomenuhovaj aponogeton nije naročito zahtevan i mogu ga uz malo više pažnje priuštiti čak akvaristi sa nešto kraćim akvarističkim stažom. Istina je da ova biljka preferira nešto mekšu vodu ali će i u tvrdoj opstati pa čak i dati cvet ukoliko su mu obezbedjeni ostali uslovi za život. Dijapazon pH koji ova biljka toleriše se kreće od 5,5 do 8 a može rasti na temperaturi od 22 do 27 stepeni. Ja lično sam najbolje rezultate u rast iamo pri temperaturama od 22 do 24 stepena. U povoljnim uslovima uz dovoljno hrane biljka raste dosta brzo. Kao i svi ostali aponogetoni i A. ulvaceus raste iz krtolice. Zahvaljujući njoj na izvesnim mestima u prirodi gde početkom aprila njegova staništa isušuju aponogeton opstaje u mulju i pesku sve do oktobra, kada ponovo sa dolaskom vode formira nove listove. Za njega je kao i za mnoge druge Aponogetone karakterističan taj period mirovanja. Ovaj period je i najkritičniji za ove biljke i započinje tako što biljka počinje da odbacuje listove. U tom periodu najbolje je krtolice odstraniti iz akvarijuma. Ukoliko se desi da biljke počnu da odbacije listove , ja ih period od 2 meseca držim u plitkim posudicama sa malo peska na temperaturi od oko 10 – 15 stepeni. Pri tome je bitno odstraniti sve listove kako krtolica ne bi počela da truli. Sa istekom 2 meseca krtlice se vraćaju u akvarijum i biljka ponovo počinje sa rastom. Moram reći da sam posedovao i jedinke koje nisu imale period mirovanja. Mnogi autori se slažu u činjenici da jedinke koje potiču iz tekućih voda nemaju period mirovanja. Biljke koje se razvijaju normalno gotovo uvek formiraju cvetove. Cvet aponogetona je zapravo cvast tj. Skup od više cvetova. Cvast ma cvetnu drčku koja veoma brzo ( čak i u jednom danu) prorasta površinu vode i iznosi je iznad tik iznad vode. Interesantno je da postoje varieteti koji imaju bele cvetove, kao i oni koji obrazuju ljubičaste ili nebo plave cvetove. Očigledno je da postoje različite populacije ove vrste vezano za različita staništa u prirodi. Takodje je zanimljivo da cvetna drška u nekim slučajevima može narasti i više od metra a u ekstremnim slučajevima čak i do 3 m. Cvet se može oploditi iz pomoć fine slikarske četkice. Najbolje je ukoliko imate cvetove više jedinki i polen jednog cveta prenosite na tučke cvetova druge biljke. Možda je slučajnost ali biljke koje su imale bele cvetove nekako su mi uvek bile najproblematičnije pri oplodnji i davale su jako malo semenki. Takodje sam primetio da na cvetove veoma često sleti poneka zalutala muva . Očigledno da ih cvetovi nečim privlače. Miris nisam osetio nikakav. Možda ih u prirodi baš one oprašuju... (ovo je samo pretpostavka) Oplodjen cvet daje seme koje je veoma malo (par mm) i koje pada u vodu. Period do prorastanja nove bljke može trajati od nekoliko dana do nekoliko nedelja. Na žalost neće uvek sve pale semenke nići tj. dati novu biljku. |
![]() |